„Ispitali smo 559 uzoraka vode za ljudsku potrošnju iz javnih vodovoda, od čega je 6,6 posto bilo zdravstveno neispravno. Imamo svoje specifičnosti pa su mnogi vodovodi ishodili od Ministarstva rješenja o dozvoljenom odstupanju za kloride pa imamo 3,6 posto neispravnih uzoraka“, kazala je Jadrušić.
Kako kaže, najčešća vrsta neispravnosti je povećana koncentracija klorida koja se događa u ljetnim mjesecima na crpilištima koja imaju kontakt s morem, pa se voda zaslanjuje. Problemi se, kaže, javljaju na crpilištima Blatskog polja, ali tu je moguće nadopunjavati vodu iz NPKLM-a.
„Imamo problem sa sjeverozapadnim dijelom Dubrovačkog primorja, vodoopskrbni sustav Visočani i Moševići, koji se napajaju iz Svitave, i u vrijeme sušnih ljetnih mjeseci se ne uspijevaju postići željene koncentracije“, kazala je Jadrušić.
Dodala je kako je problem mutnoće nakon obilnih oborina riješen izgradnjom i stavljanjem u funkciju pročistača u Komolcu, a problem se tijekom kišnih perioda zna javiti u područjima koji se ne napajaju vodom s tog područja, nego iz Palate ,a to su Zaton, Orašac i Elafiti.
Osvrnula se i na incident koji se lani dogodio na područjima koji se napajaju s Palate, kad je voda bila neugodnog mirisa i okusa. Pritom, kaže Jadrušić, treba pristupiti s iznimnim oprezom, no kako neugodan miris i okus nisu sami po sebi pokazatelj da je voda opasna po zdravlje.
„Našli smo značajno povećane koncentracije fenola, no to je bio kratak period. Nismo našli nijedan pokazatelj zdravstvene neispravnosti. U RH, nažalost, fakulteti i instituti ne rade široki spektar ispitivanja fenola koji čak mogu biti poželjni spojevi. Čekamo jesen, nadam se da će se regulirati problematika zbrinjavanja otpada u uljarama. Mi smo krško, ranjivo područje“, kazala je, a potom podcrtala zaključak – imamo sve manje zdravstveno neispravnih uzoraka, čemu je doprinio pročistač u Komolcu, ali moramo se suočiti s novim izazovima koji nas čekaju.
