Ovaj jedinstveni ekosustav, koji se mediteranskim vodama razvija već više od tri milijuna godina, danas je pod ozbiljnom prijetnjom zbog sve toplijeg mora, zagađenja i invazivnih vrsta.
“Dolazi do izbjeljivanja, smrti polipa i nekroze tkiva zbog visokih temperatura. Nažalost, zna ući i smeće koje može oštetiti kolonije”, upozorava za RTL prof. Petar Kružić, morski biolog s Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu.
Na površini od 650 četvornih metara razvila se iznimno bogata bioraznolikost. Greben je dom trima vrstama kirnji, barakudama, picevima i brojnim drugim ribama, a njegova kompleksna struktura osigurava zaklon i hranu za mnoge vrste.
Kako bi pratili stanje grebena, znanstvenici svake godine postavljaju posebne uređaje (tzv. data loggere) koji na različitim dubinama bilježe temperaturu i količinu svjetlosti – i to svakog sata.
“Zabrinjavajuće je da se temperatura od 29 °C sada zadržava i do mjesec i pol dana. Početkom stoljeća takva bi se temperatura pojavila na svega dva do tri dana. To su preveliki toplinski stresovi za ovaj tip koralja”, kaže Kružić.
Toplije more također pogoduje širenju invazivne alge Caulerpa racemosa, koja se širi duž grebena, prekriva koraljne kolonije i guši ih.
Znanstvenici Nacionalnog parka Mljet pokušavaju je kontrolirati ručnim uklanjanjem. Zbog iznimne vrijednosti, greben je pod strogo zaštićenim režimom. “Oko grebena vrijede brojna ograničenja. Ribolov nije dozvoljen, a ronjenje je moguće isključivo u istraživačke svrhe i uz posebne dozvole. Plovidba je dozvoljena samo lokalnim stanovnicima i brodovima Nacionalnog parka koji koriste solarni pogon”, pojašnjava Margarita Polzer, stručna voditeljica NP Mljet.
Iako zauzimaju svega jedan posto oceanskog dna, koraljni grebeni dom su za više od 25 posto morskog života. Upravo zato, ovaj greben kod Mljeta ne samo da je prirodni dragulj Jadrana, već i jedno od najvrjednijih podmorskih staništa u cijelom Sredozemlju.
No, zbog svoje sporosti rasta i gotovo nikakve sposobnosti regeneracije, svakodnevno je pod sve većim pritiscima. Ako globalne i lokalne prijetnje ne budu zaustavljene, ovaj će greben završiti kao još jedna podmorska žrtva klimatske krize – piše RTL.
