Ovu dugu povijest suradnje predstavit će povjesničar umjetnosti Ivan Viđen, suautor monografije o povijesti FA Linđo. U drugom dijelu večeri izvest će se vokalno-instrumentalni program u trajanju od 45 minuta pod nazivom „Etnofonija“.
Otvaranje Dubrovačkih ljetnih igara danas je nezamislivo bez nastupa Folklornog ansambla Linđo. Simboličan je to i vidljiv znak nečega puno dubljeg i značajnijeg: veza između Linđa i Igara nije nimalo slučajna jer se radi o pravome strateškom partnerstvu. Iako je prvi nastup na Igrama ovaj ansambl ostvario u kolovozu 1967. (nepune dvije godine nakon osnivanja) upravo je vodstvo Igara još 1957. bilo pokrenulo zamisao o osnivanju jednoga folklornoga ansambla u gradu pod Srđem. Međutim, od 1967. do danas Folklorni ansambl Linđo nije samo glavna okosnica folklornoga dijela programa Dubrovačkih ljetnih igara nego se s njima razvijao i rastao, prolazio sve društvene i repertoarske mijene. Ove su dvije ustanove svojim djelovanjem već desetljećima isprepletene i poticajno su utjecale jedna na drugu. Saznajmo kako, podsjetimo se što je Linđo dao Igrama, a što one njemu.
Ovo je predavanje jedno od događaja kojim Folklorni ansambl Linđo u 2025. godini obilježava svoju šezdesetu obljetnicu osnutka. Njegovo održavanje u sklopu ovogodišnjega programa DLJI posve je očekivano i simbolički je hommage čvrsto ukorijenjene suradnje ovih dviju dubrovačkih institucija.
Na repertoaru će biti izabrane vokalno-instrumentalne točke iz Linđovog repertoara. Izvest će skladbe iz svih dijelova Lijepe naše u kojima će predstaviti njihov orkestar, zbor, mušku i mješovitu klapu, a publika će imati priliku čuti gotovo kompletan instrumentarij s kojim raspolažu. Orkestrom će dirigirati maestro Siniša Leopold.
Folklorni ansambl Linđo, osnovan 1965. na inicijativu Marije – Bebe Dujmović i Stijepa Stražičića, uz vođenje Sulejmana Muratovića, od prvog nastupa u tvrđavi Revelin izrastao je u živi simbol Dubrovnika i hrvatske tradicijske kulture. Tijekom desetljeća Ansambl je postigao vrhunac—imao više od 400 članova, posjedovao je 500 narodnih nošnji i više od 30 koreografija te obogatio festivalsku ponudu revijama, hotelima, brodovima i međunarodnim scenama. Posebno su ponosni na nagradu „Zlatne ogrlice“ i „Zlatne ploče“ osvojene 1973. u Dijonu, te je nositelj Povelje Republike Hrvatske za iznimne zasluge u promicanju folklorne baštine Muzej Linđo. Danas okuplja stotine entuzijasta, a kroz njegovo dugogodišnje djelovanje prošlo je više od 3000 plesača, pjevača i glazbenika, čineći ga neizostavnim ambasadorom dubrovačke i hrvatske kulturne baštine.
