Cilj je zaštita šumskih ekosustava, a popis obuhvaća ključne sirovine poput kave, kakaa, palmina ulja, soje, govedine, drva i gume, zajedno s prerađenim proizvodima, od čokoladnih slastica do kožnih torbi.
Iako je namjera uredbe ekološki pozitivna, očekuje se da će donijeti znatne izazove za poslovne subjekte i potrošače. Tvrtke će morati prikupljati točne geopodatke i provoditi opsežne analize podrijetla proizvoda kako bi dokazale da roba nije nastala na zemljištu nedavno očišćenom od šuma.
Prema riječima glavnog ekonomista Commerzbanka Jörga Krämera, koje prenosi Bild, administrativni zahtjevi predstavljaju veći problem od poreznog opterećenja ili visokih cijena energije. On predlaže da obveza dokazivanja podrijetla bude isključivo na uvoznicima, čime bi se rasteretio ostatak opskrbnog lanca.
Iz trgovačkog lanca EDEKA upozoravaju na milijune izjava i dugotrajne procedure, dok Martin Schüller iz Fairtrade Germany naglašava da je provedba iznimno složena i financijski zahtjevna. Iako podržava cilj uredbe, smatra da trenutni način provedbe ne vodi većoj pravednosti.
Dirk Heim iz REWE Grupe dodaje kako će se povećani troškovi vjerojatno preliti na krajnje potrošače, što znači da bi hrana u trgovinama mogla poskupjeti, iako još nije poznato u kolikom opsegu.
Schüller također upozorava da bi nova pravila mogla poremetiti opskrbu organskih i Fairtrade certificiranih proizvoda. Posebno ga brine što uredba, kako kaže, uvodi oblik neokolonijalne vanjske kontrole jer glavni teret dokazivanja podrijetla snose najmanje zaštićeni sudionici u opskrbnom lancu, što bi moglo dodatno ugroziti male proizvođače.
