Riječ je o orijentalnom stršljenu (Vespa orientalis), čija su prirodna staništa Afrika, Bliski istok i južni Mediteran. Termofilan je, što znači da voli toplinu, i izvrsno se prilagođava urbanim sredinama, piše Index.
Stručnjak za kukce u istarskom Nastavnom zavodu za javno zdravstvo dr. sc. Nediljko Landeka kaže da je poznat i po agresivnijem ponašanju u odnosu na domaće vrste te po izrazitoj otpornosti na promjene okoliša.
“Također je poznat po tome što može letjeti čak i u sumrak zahvaljujući posebnim fotoreceptorima koji mu omogućuju orijentaciju pri slabom svjetlu, što ga čini još opasnijim za ljude u naseljenim područjima jer je aktivan dulje od domaćih vrsta”, dodaje Landeka.
Pokušat će ga suzbiti
U Hrvatskoj je bio udomaćen 1970-ih, kada su zabilježeni njegovi zadnji nalazi. Nakon toga je nestao na duže vrijeme, da bi se ove godine pojavio između Splita i Solina, ali i sjevernije u Istri, Sloveniji i sjevernoj Italiji.
Landeka kaže da su ga nedavno primijetili kod Novigrada, a pojačali su praćenje uz granicu kako bi utvrdili hoće li u Hrvatsku stići prirodnim širenjem ili transportom.
“Ovih dana postavili smo klopke dok je još toplo, prije zime. Kada nastupe hladnoće, preživljavaju samo oplođene matice, dok sve ostale jedinke ugibaju. Nastojimo otkriti gdje se proširio kako bismo za sljedeću godinu napravili neki plan za suzbijanje, odnosno za sprječavanje njegovog daljnjeg širenja, ako je to moguće”, pojasnio je.
Opasnost za alergičare, ali i pčele
Ističe da sama prisutnost nove vrste koja osvaja nova područja podrazumijeva da se radi o invazivnoj vrsti koja predstavlja opasnost za ekološki sustav, ali i javnozdravstveni problem.
“Nedavno smo imali slučaj čovjeka koji je umro od uboda stršljena. Ako imamo nove vrste u urbanim područjima, to podrazumijeva da se alergični ljudi moraju posebno paziti jer je rizik povećan”, upozorava stručnjak.
Orijentalni stršljen predstavlja opasnost i za pčele.
“Oni ometaju pčele, oduzimaju im hranu i ubijaju ih jer svoje ličinke moraju hraniti proteinskom hranom. Inače se odrasle jedinke uobičajeno hrane nektarom, odnosno ugljikohidratima. Pčelinjaci su im stoga izvor hrane, kako za njih, tako i za njihove ličinke”, kaže Landeka.
Orijentalni stršljen ima snažne mandibule – čeljusti kojima lako ubija pčele i druge insekte. Poznat je po tome da napada ulaz u košnice, gdje čeka da pčele izlete kako bi ih presreo. U Izraelu i Egiptu, gdje je raširen, zabilježeni su dramatični kolapsi cijelih pčelinjih zajednica pod njegovim pritiskom, što očekivano izaziva zabrinutost među hrvatskim pčelarima.
