Riječ je o inovaciji ‘Human biosafety mash HBS5’, inovativnoj organskoj zaštitnoj maski s pojačanim antimikrobnim djelovanjem. Proizašla je iz primijenjenog medicinsko-mikrobiološkog i biokemijskog istraživanja provedenog u laboratorijima UR Institute.
Mentor mladoj Dubrovkinji je kemičar s Instituta, Gjino Šutić, a izlagačkom timu se pridružio i Marko Obrvan.
Laura ide u 3. razred XII. Gimnazije Zagreb i članica je Kluba mladih znanstvenika UR Instituta, a u slobodno vrijeme se pavi projektima STEM područja baziranim na medicinu, medicinsku biokemiju i molekularnu biologiju čime se želi baviti i u budućnosti.
Human biosafety mask HBS5 je potpuno nova modificirana organska zaštitna maska koja pruža zaštitu zaraženim (inficiranim) osobama koje je nose.
„Koristila sam tkaninu i sprej koji imaju antimikrobno djelovanje kako bih napravila svoju masku koja će mikroorganizme koje zaražena osoba izdiše, u prostor između lica i maske, uništiti i sprječavat njihovo umnožavanje čime će smanjiti povećanje koncentracije mikroorganizama (bakterija i virusa) i dodatno pogoršanje simptoma.
Kada je osoba zaražena i nosi običnu medicinsku masku, u njoj te prostoru između lica i maske, mikroorganizmi će se zadržati i umnožiti čime se povećava njihova koncentracija i dovodi do pogoršanja simptoma jer ih ponovno udišemo u većoj količini.
Također, istraživanja su pokazala da kada obična medicinska maska dođe u kontakt s nekom tekućinom (nečim vlažnim) ona gubi efikasnost i smanjuje se njena mogućnost da pruža zaštitu i više nije korisna, dok kod ove maske to nije slučaj. Ona će i dalje pružati zaštitu te može biti višekratna“, objasnila je.
SAMA UZGOJILA BAKTERIJU, A ZATIM JE KRENULO ISTRAŽIVANJE
Inovacija je proizašla iz istraživanja koje je radila radila u laboratorijima UR Instituta posljednjih godinu dana.
Prilikom istraživanja, prvo je trebalo uzgojiti nepatogenu bakteriju koja bi imala ulogu modela patogenih mikroorganizama pri razvoju maski. Ideja je bila odabrati dovoljno malu bakteriju da može poslužiti kao model za bakterije, ali i viruse, čije se prisustvo i rast može lako pratiti. Bakterija koju sam koristila uzgojila sam s ljudske kože i metodom mikroskopije, bojanja po gramu i kultivacije na specifičnim medijima utvrdila o kojoj je točno bakteriji riječ.
Idući korak je bio bio pronaći dobru formulaciju prirodnih spojeva koji imaju uspješno antimikrobno djelovanje te odrediti idealnu koncentraciju za primjenu u razvoju maski. Uspješnost antimikrobnog djelovanja raznih spojeva i formulacija testirala sam pomoću antibiograma i digitalne kompjutorske analize rasta bakterija, dok nisam pronašla najbolju kombinaciju.
Čitajući online istraživanja o maskama, naišla sam na istraživanje koje ukazuje da obične medicinske maske od sintetskih vlakana gube mogućnost pružanja zaštite ako na sebi sadrži neku vrstu vlage, poput kombinacije znoja i masti kože koje ljudsko lice luči, što predstav problem kod duljeg nošenja. Tako sam odlučila koristiti svoju kombinaciju organskih tkanina (koja sam ima određeno antimikrobno svojstvo) u kombinaciji s sprejem organskih spojeva kako bi dobila idealnu masku, što sam testirala propuhujući bakterije kroz nju, u smjeru petrijeve zdjelice s hranjivom podlogom, kao bi vidjela njezinu propusnost u usporedbi s običnom promatrajući rast kolonija koje bi prošle kroz masku”, rekla je.
NJENA MASKA PRUŽA BOLJU ZAŠTITU OD OBIČNE
Pokazalo se da HBS5 maska pruža znatno bolju zaštitu od obične medicinske maske te je napravljena od potpuno organskih materijala, ugodnog i pogodnog za dugotrajno i višekratno nošenje.
Ideja joj je pala na pamet za vrijeme pandemije COVID-19 dok su ona i obitelj bili zaraženi.
“Primijetila sam da su osobe koje su nosile masku i istovremeno bile zaražene razvile puno gore simptome od osoba koje su bile izolirane u svojim prostorijama. Osobe koje su nosile masku također su imale i duži oporavak od onih koje nisu te su se čak brže i lakše opravile osobe koji su kronični bolesnici i imali su blaže simptome. Upravo iz tog razloga sam shvatila koliko zapravo obična medicinska maska može naštetiti zaraženoj osobi koja je nosi i stvorila sam svoju masku koja će im zapravo pomoći”, govori.
Najzanimljivije u provođenju projekta bio je sam postupak istraživanja i osmišljanja projekta, a najveći izazov bio je odrediti idealnu koncentraciju antimikrobnog spoja.
“Tijekom istraživanja mijenjala sam materije i koncentraciju spoja koji sam koristila dok nisam dobila idealnu kombinaciju. Tijekom istraživanja razgovarala sam s umjetnicom i znanstvenicom Karolinom Żyniewicz koja je bila na rezidenciji u laboratorijima UR Instituta i također provodila svoje istraživanje na maskama (prikupljanih tijekom COVID19 pandemije), analizirajući koji se sve patogeni mikroorganizmi nalaze na njima. Razgovarala sam i s osobama koje rade u zdravstvenoj skrbi te poznanicima koji su mi pružili veliku podršku. Također veliku pomoć i podršku tijekom provođenja svog projekta dobila sam od mentora Gjina Šutića koji mi je također omogućio korištenje laboratorija UR Instituta u Dubrovniku i Zagrebu, kao i pristup potrebitim materijalima na čemu sam izuzetno zahvalna”, izjavila je.
U DUBROVNIKU NEMA TOLIKO PRILIKA ZA UČENIKE
U Dubrovniku učenici nažalost nemaju mogućnost razvijati svoje projekte u školama, kaže Jano, ali nada se da će se promijeniti kako bi i drugi učenici mogli raditi na svojim idejama.
“Upravo zato svoj projekt sam provodila u laboratorijima UR Instituta koji su mi velikodušno pružili prostor, materijale i podršku u razvoju mojeg projekta. Također sam laboratorij ima izvrsnu opremu i omogućuje rad u sterilnom prostoru što je izrazito bitno kod provođenja svih projekata na razini medicinske biokemije i biokemije, molekularne biologije, kemije i biologije.
Kada je 2022. godine bila održana serija radionica „Znanjem protiv COVID-a“ upoznala sam članove UR instituta i mentora Gjina Šutića gdje su nam rekli da možemo razvijati svoje ideje i raditi na brojnim projektima što je mene privuklo. UR institut je neprofitni institut koja mladima u Dubrovniku i Zagrebu pruža mogućnost da rade na sebi razvijajući svoje ideje, projekte te sudjelujući na mnogobrojnim projektima čime razvijaju svoje znanje i vještine. Također pruža mogućnost učenja novih spoznaja i informacija kroz projekte”, objasnila je.
