-Drugi motiv je činjenica da šira javnost ne zna mnogo o Paganiju, a znanstvenici su mu dosad posvetili samo četiri znanstvena rada. Svi se temeljeni na istraživanjima u Državnom arhivu i uglavnom su obrađivane iste teme. No, jako je bitno naglasiti kako je to iznimna osoba, čovjek koji je studirao na Malti, a usavršavao se širom Italije: u Napulju, Padovi i ostalim jakim centrima u kojima su obučavani budući liječnici. Stečeno je znanje primjenjivao u Dubrovačkoj Republici i bavio se suzbijanjem epidemija, a liječio je i turske, odnosno dužnosnike Osmanskog Carstva. Pored toga što je išao izvan granica Republike da njih liječi, tad je djelovao i kao dubrovački poslanik i zapravo je pomagao Republici te promicao interese Dubrovačke Republike u tom Carstvu- rekla nam je dr.sc. Grdiša Asić.
Nekoliko Paganijevih knjiga i rukopisa koje se danas čuvaju u Znanstvenoj knjižnici bit će po prvi puta izložene i predstavljene javnosti, a dr.sc. Grdiša Asić je o nasljeđu starog liječnika rekla i ovo:
-Pagani je posjedovao veliku biblioteku koju je Republika nakon njegove smrti otkupila za 2000 dukata. Kasnije je dio te biblioteke prešao u Colegium Ragusinum, a tim putem su stigle i u Znanstvenu knjižnicu u Dubrovniku. Ovdje su tri rukopisa i jedna knjiga. Jedan je rukopis prepisan na Malti 1739.godine, a ostalo su djela koja su vrlo važna u medicini: TO SU Botanika i Fiziologija, te traktat o važnosti i primjeni vode u liječenju bolesnika. Zahvaljujući Pauli Raguž jedna je knjiga tek sad otkrivena. Zapravo smo “kopali“ po raznim katalozima i nije medicinska te ju je, stoga, bilo teže pronaći. Jedini način na koji znamo da je njegova jest činjenica da jest to što na prvoj stranici, odnosno korici piše “Pagani“. Sve su knjige jako dobro očuvane te i danas mogu poslužiti za daljnje istraživanje o rukopisima i povijesti medicine uopće.
Recimo i to kako je dr.sc. Monika Grdiša Asić doktorirala na poslijediplomskom doktorskom studiju Povijest stanovništva na Sveučilištu u Dubrovniku 2020. na temu „Dubrovački studenti na Sveučilištu u Padovi od druge polovice 14. stoljeća do pada Republike.“ Istraživanja je provodila u arhivima i talijanskim knjižnicama u Padovi i Veneciji te u domaćim arhivima i knjižnicama u Dubrovniku i Zagrebu. Područja istraživačkog njezina interesa su Dubrovačka Republika, povijest školstva, povijest sveučilišta, povijest svakodnevice i ženska zanimanja kroz povijest.
Ahmet KALAJDŽIĆ
Snimili: Vedran Levi i Ahmet Kalajdžić
Povodom 220.obljetnice smrti dubrovačkog liječnika i bibliofila Ivana Krstitelja Pagania (1718.-1805.), u sklopu Mjeseca hrvatske knjige, kao dio ciklusa “Priče iz Ragusine“, dr. sc. Monika Grdiša Asić održala je tematsko predavanje u dubrovačkoj Znanstvenoj knjižnici.
-Drugi motiv je činjenica da šira javnost ne zna mnogo o Paganiju, a znanstvenici su mu dosad posvetili samo četiri znanstvena rada. Svi se temeljeni na istraživanjima u Državnom arhivu i uglavnom su obrađivane iste teme. No, jako je bitno naglasiti kako je to iznimna osoba, čovjek koji je studirao na malti, a usavršavao se širom Italije: u Napulju, Padovi i ostalim jakim centrima u kojima su obučavani budući liječnici. Stečeno je znanje primjenjivao u Dubrovačkoj Republici i bavio se suzbijanjem epidemija, a liječio je i turske, odnosno dužnosnike Osmanskog carstva. Pored toga što je išao izvan granica Republike da njih liječi, tad je djelovao i kao dubrovački poslanik i zapravo je pomagao Republici te promicao interese Dubrovačke Republike u tom Carstvu- rekla nam je dr.sc. Grdiša Asić.
Nekoliko Paganijevih knjiga i rukopisa koje se danas čuvaju u Znanstvenoj knjižnici bit će po prvi puta izložene i predstavljene javnosti, a dr.sc. Grdiša Asić je o nasljeđu starog liječnika rekla i ovo:
-Pagani je posjedovao veliku biblioteku koju je Republika nakon njegove smrti otkupila za 2000 dukata. Kasnije je dio te biblioteke prešao u Colegium Ragusinum, a tim putem su stigle i u Znanstvenu knjižnicu u Dubrovniku. Ovdje su tri rukopisa i jedna knjiga. Jedan je rukopis prepisan na Malti 1739.godine, a ostalo su djela koja su vrlo važna u medicini: TO SU Botanika i Fiziologija, te traktat o važnosti i primjeni vode u liječenju bolesnika. Zahvaljujući Pauli Raguž jedna je knjiga tek sad otkrivena. Zapravo smo “kopali“ po raznim katalozima i nije medicinska te ju je, stoga, bilo teže pronaći. Jedini način na koji znamo da je njegova jest činjenica da jest to što na prvoj stranici, odnosno korici piše “Pagani“. Sve su knjige jako dobro očuvane te i danas mogu poslužiti za daljnje istraživanje o rukopisima i povijesti medicine uopće.
Recimo i to kako je dr.sc. Monika Grdiša Asić doktorirala na poslijediplomskom doktorskom studiju Povijest stanovništva na Sveučilištu u Dubrovniku 2020. na temu „Dubrovački studenti na Sveučilištu u Padovi od druge polovice 14. stoljeća do pada Republike.“ Istraživanja je provodila u arhivima i talijanskim knjižnicama u Padovi i Veneciji te u domaćim arhivima i knjižnicama u Dubrovniku i Zagrebu. Područja istraživačkog njezina interesa su Dubrovačka
Republika, povijest školstva, povijest sveučilišta, povijest svakodnevice i ženska zanimanja kroz povijest.
Ahmet KALAJDŽIĆ
Snimili: Vedran Levi i Ahmet Kalajdžić
