BONINOVO – usvojeno
„I prošlu godinu, kao i svaku, smo poslovali pozitivno, lani smo obavili pogrebne usluge za 717 pokojnika. Izgradili smo četiri nove privremen grobnice za one koji nemaju svoje grobno mjesto. Putem participativnog budžetiranja smo napravili radove na groblju Šipan“, kazao je direktor Marijan Dadić.
Vijećnica Viktorija Knežević (Centar) imala je nekoliko konstruktivnih sugestija.
„Boninovo nema pristupe većim izvorima financiranja. No, postoje društva koja su uspjela izvući sredstva iz EU fondova upravo za sve ono što Boninovo u izvješću navodi kao potrebno. U općini Andrijaševci je tako iz EU poljoprivrednih fondova su povučena sredstva za pješačke staze na groblju. Slično je učinjeno i u Pirovcu, gdje je uređeno cijelo područje groblja sv. Ante. Nadalje, Novi Marof je sufinanciranjem nadogradio cijelu mrtvačnicu“, kazala je Knežević.
ČISTOĆA –
Direktorica Mihaela Mikulandra je kazala kako je društvo Čistoća nastavila pozitivno poslovanje i u 2024. godini.
„Najveće prihode smo ostvarili od novih korisnika. Društvo je ostvarilo dobit koja će služiti za namirenje gubitaka iz prethodnih godina. Kupili smo dva mala komunalna vozila, a prijavili smo se i na dva javna poziva fonda za zaštitu okoliša; za sufinanciranje mjera za odvajanje komunalnog otpada te za sufinanciranje prijevoza otpada s otoka“, kazala je Mikulandra.
Knežević je kazala kako neće podržati izvješće Čistoće.
„Izvješće ima veliku crnu rupu, a to je namjenska naknada za Grabovicu. Što se tiče naplate usluga Čistoće, svaki račun koji je izdan građanima je nezakonit, u dijelu kojim se građanima obračunava neovisno o stvarnoj količini. Još je gore što poduzetnici koji stvaraju tone otpada, isto ne plaćaju po količini. Cijenu i trošak snose građani, a ne oni koji stvaraju najviše otpada“, kazala je Knežević dodavši kako su brojke vezane uz odvajanje otpada katastrofalne. Među gradovima koje je navela kao dobre primjere, navela je i Zagreb.
Marko Potrebica je odgovorio kako ‘nikada ne bi htio da naš sustav izgleda kao onaj u Zagrebu, dodavši kako je 7,5 posto uložilo prigovor na poslovanje u Gradu Dubrovniku.
„Bunili su se oni koji nisu bili zadovoljni činjenicom da moraju plaćati ono što su morali i prije, ali je bio javašluk u Čistoći, ali je upravo predsjednica Uprave uvela red. Molio bih vas da se suzdržite od paušalnih izjava, pogotovo što ste odvjetnica pa je to još opasnije, kako je svaki račun nevaljani, jer indirektno pozivate naše sugrađane da ne plaćaju. Vi onda tužite i dobijte na Sudu“, kazao je Potrebica.
„Uveli ste sustav koji omogućava naplatu po volumenu, ali volumen nije isto što i količina. Da bismo bili usklađeni s uredbom, mora biti po količini“, kazala je Knežević.
„Iznimno važno i bitno društvo za Grad. Napomenuo bih da Čistoća vodi računa o prikupljanja otpada i za općine Župa, Konavle i Primorje. Područjem samo povijesne jezgre prođe 4,7 milijuna ljudi. Možete li zamisliti koliko je to papirića, smeća, svega? Enormno! Kad razgovarate s posjetiteljima našeg Grada, kad je Sveučilište radilo analizu, kad su brojni instituti radili analizu zadovoljstva posjetitelja, prvo su isticali čistoću. Nevjerojatno čist Grad. Istina je ono što je Knežević istaknula kako postoje prigovori, ali pogledamo li ikada sami u sebe koji generiraju nečistoću na područjima gdje ne bi trebala biti?”, kazao je dodavši kako u tome najveću ulogu igra ljudski faktor, ali ne vrijednih djelatnika Čistoće nego dijela sugrađana koji, primjerice, ne odlažu otpad onda kad je to propisano.
Željko Raguž (DUSTRA) je kazao kako Čistoća ima blizu 300 odlagališta i blizu 700 kanti za otpad, ukupno oko tisuću mjesta o kojima treba brinuti.
„Govoriti protiv Čistoće nije šamar djelatnicima nego, kako bi rekao naš ‘cro cap’, high kick svakom djelatniku Čistoće“, kazao je Raguž te uputio kritiku konzervatorima jer je dopuštaju postavljanje podzemnih spremnika na određenim lokacijama, dok su u povijesnoj jezgri klime na pročeljima i brojne druge anomalije.
„Kakvi tamo likovi rade, čak su i kulturnjaci neradnici za njih gospoda“, kazao je Raguž.
Marin Krstulović (Srđ je Grad) je kazao kako se nada da će se Čistoća intenzivnije pozabaviti problemom recikliranja otpada.
“Kad upišete i Google AI razlike između Zagreba i Dubrovnika u recikliranju, onda stoji kako je stopa recikliranja u Dubrovniku znatno ispod hrvatskog prosjeka, 11 posto. Zagreb iznad prosjeka, on ima preko 40 posto. Kolege iz HDZ-a, pa nije valjda da idete u Zagreb gledati smeće?”, kazao je.
„Nije mi potrebno ukucavati u umjetnu inteligenciju kako bih vidio kako izgledaju lokacije po Zagrebu koje su zatrpane smećem. Vi u našem gradu nećete vidjeti u podne da smeće svuda pada i smrdi. Nikad prljaviji Zagreb nije bio, to će vam reći i članovi Možemo!. Vi ste doveli direkotra Čistoće iz Osijeka misleći da ćete prebaciti primjer u Zagreb, ali plaćate mu skupo stan jer niste imali svoje političko rješenje, a Zagreb je prljav. A naš je posao da se bavimo komulanim problemima prioritetno. Nismo zadovoljni razinom odvajanja otpada, upravo to je i bila kritika na bivšeg direktora. No, u usporedbi sa Zagrebom, mi smo čisti kao apoteka“, izjavio je Franković.
IBM
