Objavljen koliki je rizik od bolesti srca po županijama, evo kako stoji Dubrovačko-neretvanska

Rizik od smrti zbog bolesti srca gotovo je dvostruko veći na kontinentu nego u priobalju, od 400 umrlih na 100 000 stanovnika u Splitsko-dalmatinskoj do čak 740 u Virovitičko-podravskoj županiji.

To znači da stanovnik unutrašnjosti Hrvatske, u prosjeku, ima gotovo dvostruko veću vjerojatnost da će umrijeti od bolesti srca nego netko tko živi uz more.

Podaci HZJZ-a jasno pokazuju da kontinentalne županije imaju najveći rizik od smrti zbog bolesti srca, a HZZO-ove statistike istovremeno otkrivaju da se u istim regijama čeka najdulje na kardiološke preglede i pretrage. Što se duže čeka, veći je rizik od fatalnog ishoda.

Srčane bolesti vodeći uzrok smrti u Hrvatskoj

Bolesti srca i krvnih žila i dalje su vodeći uzrok smrti u Hrvatskoj. U 2023. odnijele su 19.937 života, gotovo 6.200 više nego sve zloćudne bolesti zajedno. Najčešći uzroci su ishemijska i hipertenzivna bolest srca, a iako se smrtnost godinama smanjivala, posljednjih godina napredak je stao.

Muškarci još uvijek prednjače u smrtnosti

Muškarci u Hrvatskoj i dalje imaju 60% veću stopu smrtnosti od žena kada je riječ o bolestima srca, no razlika se polako smanjuje.

Zabrinjavajuće je što se u posljednjih nekoliko godina bilježi porast hospitalizacija žena srednje dobi, što upućuje da je srčani udar odavno prestao biti “muška bolest”.

Srčani udar sve češće pogađa radno aktivnu dob

Iako se bolesti srca tradicionalno povezuju sa starijom populacijom, broj hospitalizacija zbog akutnih srčanih događaja u dobi između 45 i 64 godine raste.

U toj skupini mnogi prvi put otkriju da imaju povišeni krvni tlak, šećer ili kolesterol tek nakon što pretrpe srčani incident.

Zdravstveni sustav time gubi dvostruko, radno aktivne građane i preventivnu priliku.

Kada otići na pregled

Ako imate više od 40 godina, u obitelji postoje bolesti srca, povišen krvni tlak, kolesterol ili su zabilježene iznenadne smrti, preporučuje se odlazak na preventivni kardiološki pregled.

Na razvoj bolesti srca dodatno utječu pušenje, prekomjerna tjelesna težina, povišeni tlak i šećer u krvi, pa su redovite kontrole posebno važne i za one koji se osjećaju zdravo.