Prognoze Hrvatske narodne banke i vodećih ekonomista predviđaju osjetno umjereniji, ali i dalje solidan rast od oko šest posto. Ovaj trend prati i podizanje minimalne plaće, koja će od početka 2026. godine iznositi 1.050 eura bruto, što je povećanje od osamdeset eura.
Ipak, iza ovih prosječnih brojki krije se puno složenija priča o temeljitoj transformaciji tržišta rada. Završava era u kojoj su povišice bile gotovo zajamčene i ravnomjerno raspoređene, a počinje razdoblje u kojem će kompanije puno pažljivije i selektivnije usmjeravati novac prema onim zaposlenicima koji su ključni za poslovanje. Drugim riječima, plaće će rasti, ali ne svima i ne jednako, piše Poslovni dnevnik.
Tehnološki sektor opet predvodi
Najveći dobitnici ove transformacije bit će stručnjaci iz tehnološkog sektora, ali ne svi. Vrijeme kada je svatko s osnovnim znanjem programiranja mogao računati na visoku plaću polako prolazi. Premije se sada sele s općeg softverskog inženjerstva prema visoko specijaliziranim ulogama. Stručnjaci za umjetnu inteligenciju i strojno učenje, inženjeri za MLOps (operacije strojnog učenja) i podatkovni znanstvenici koji se bave generativnom umjetnom inteligencijom bit će apsolutne zvijezde tržišta. Njihove plaće u razvijenim ekonomijama već sada dosežu iznose od 150.000 do preko 200.000 američkih dolara godišnje, a potražnja za njima samo raste. Jednako su traženi i stručnjaci za kibernetičku sigurnost, čija je uloga postala presudna za opstanak svake tvrtke u digitalnom dobu.
Izvan tehnologije, dva sektora se ističu kao otoci iznadprosječnog rasta. Prvi je zdravstvo, koje se suočava s kroničnim nedostatkom radne snage. No, ni ovdje povišice neće biti linearne. Najviše će profitirati oni koji mogu spojiti medicinsko znanje s novim tehnologijama. Analitičari kliničkih podataka, specijalisti za implementaciju zdravstvenih informacijskih sustava i stručnjaci za primjenu umjetne inteligencije u dijagnostici bit će plaćeni znatno više od svojih kolega s tradicionalnim vještinama. Drugi iznenađujući pobjednik je napredna proizvodnja. Digitalna transformacija i automatizacija tvornica stvorile su potpuno novu klasu radnih mjesta. Industrija vapi za radnicima koji znaju programirati robote, upravljati automatiziranim sustavima i analizirati podatke s proizvodnih linija. Ta radna mjesta, nekada rezervirana za niže plaćene fizičke poslove, sada nude plaće koje su donedavno bile nezamislive izvan uredskog okruženja.
Manje prilika u tradicionalnim uslugama
S druge strane, sektori poput maloprodaje, ugostiteljstva i obrazovanja suočavaju se s nastavkom pritiska. Niske profitne marže, manjak radne snage i ograničena mogućnost podizanja cijena stvaraju začarani krug u kojem je prostor za rast plaća vrlo sužen. Ipak, i ovdje postoje iznimke. Prilike za veća primanja leže na sjecištu ovih industrija i tehnologije. Stručnjaci za analitiku u maloprodaji, menadžeri za hotelske digitalne sustave ili developeri obrazovnih tehnologija (EdTech) predstavljaju primjere karijera koje omogućuju bijeg od platnog plafona unutar tih sektora.
