Cijene stanova u Hrvatskoj i dalje rastu, osobito u segmentu novogradnje, no iza prividne stabilnosti odvija se znatno složenija priča. Tržište nekretnina vidljivo usporava: kupci sve češće odustaju, prodaja pada, a u pojedinim dijelovima zemlje stanovi mjesecima ostaju bez ikakva interesa. Podaci za prvu polovicu godine otkrivaju zabrinjavajući trend koji bi mogao promijeniti kupovne navike, ali i natjerati tržište na nužnu korekciju cijena.
I dok cijene nekretnina, osobito novogradnje, nastavljaju rasti, domaće tržište bilježi osjetan pad prometa. U prvih šest mjeseci ove godine prodaja stanova pala je za gotovo 15 posto na razini cijele Hrvatske. Najizraženiji pad zabilježen je u Splitsko-dalmatinskoj županiji, gdje je promet smanjen za čak 30 posto.
Takav nesrazmjer između cijena i potražnje sve jasnije pokazuje da su kupci dosegli granicu izdržljivosti. Dvadesetsedmogodišnji Ivan, koji živi u unajmljenom stanu u samom središtu Zagreba, zasad ne razmišlja o kupnji vlastite nekretnine.
„Trenutno više cijenim fleksibilnost koju imam time što rentam nego da imam kredit nad glavom i svoj stan“, kaže Ivan za HRT. Njegov stav dijeli sve više mladih koji, u nesigurnim ekonomskim okolnostima, prednost daju najmu umjesto dugoročnog zaduživanja.
Unatoč visokim cijenama i slaboj ponudi, dio građana i dalje pokušava doći do prve nekretnine. U Hrvatskoj se godišnje proda oko 27 tisuća stanova, najviše u Zagrebu i na obali, gdje su stambeni kvadrati ujedno i najskuplji.
Upravo su nerealno visoke cijene dovele do pada prodaje od 15 posto na razini Hrvatske. U Zagrebu se bilježi pad od 20 posto, kao i u Istri, dok je u Dalmaciji svaka treća nekretnina na tržištu bez kupca.
Dubravko Ranilović, predsjednik Udruženja poslovanja nekretninama HGK, smatra kako su uzrok recesija i globalna neizvjesnost.
„Ali ponajviše dobivamo odgovor da su cijene jednostavno otišle previsoko“, ističe.
Iskusna agentica za nekretnine iz Splita, Anita Lozo, u aktualnoj situaciji ne vidi krizu, već psihološki trenutak. Tržištu je, kaže, potrebno vrijeme da prihvati novu realnost – činjenicu da kupci više nisu spremni plaćati jednako za starogradnju i novogradnju.
„Najvažniji razlog je taj što smo cijene starogradnje gotovo izjednačili s cijenama novogradnje, što dugoročno uopće nije održivo“, naglašava.
Slična situacija prisutna je i u Istri, gdje se također očekuje korekcija cijena. Slabija prodaja ondje se pripisuje izostanku interesa stranih kupaca, koji očito imaju svoje razloge.
„Cijene su dosegnule svoj vrhunac. Ako znamo da je udio stranaca u kupovini u Istri velik, a najveći broj kupaca dolazi iz zemalja koje su trenutačno pogođene krizom – konkretno Njemačke i Austrije – jasno je da se ta neizvjesnost odrazila na tržište“, kaže Tina Mihovilović, agentica za nekretnine iz Pule.
Vlasnicima je često teško prihvatiti da njihova nekretnina ne vrijedi onoliko koliko su zamislili, pa se agenti sve češće susreću s nerealnim očekivanjima i dugotrajnim oglasima bez konkretnih upita.
Situacija na tržištu nekretnina zasigurno bi bila povoljnija kada bi se gotovo 600 tisuća praznih privatnih stanova vratilo u opticaj. Time bi se povećala ponuda, a posljedično možda otvorio i prostor za prijeko potrebnu stabilizaciju – pa i spuštanje cijena koje su, čini se, dosegnule granicu održivosti.
