Poslovni dnevnik iz Grada je dobio kratak, ali jasan odgovor – u proračunu Grada Zagreba nije predviđen novac za kupnju Name.
Pozvana je zbog prava prvokupa također država, ali zbog činjenice da je ona kao glavni vjerovnik upravo i presudna za odluku o davanju robne kuće Name u prodaju, pokazuje kakav je njezin stav prema tom slučaju. Tako jedini takmac s valjanom ponudom na provedenoj javnoj licitaciji u okviru stečajnog postupka Name, zajednička tvrtka splitskih poduzetničkih obitelji Banović i Budalić Izbor šesti, sada može i zaključiti kupoprodaju i preuzeti od stečajnog upravitelja vrijednu zgradu, njezinu imovinu i zaposlenike.
Što su, pak, njihovi daljnji planovi, budući vlasnici zagrebačke robne kuće još uvijek ne otkrivaju. Sigurno je tek jedno, da će se u atraktivnoj zgradi trgovačka djelatnost zadržati još minimalno dvije godine, budući da je to uvjetovano i posebnim statusom koju je za tu zgradu prije dvije godine ishodio Grad Zagreb. Riječ je o jednoj od najreprezentativnijih nekretnina s kraja 19. stoljeća, poznatoj kao austrijski trgovinski brend “Kastner i Öhler”, koja je nakon Drugog svjetskog rata i nacionalizacije poslovala kao Narodni magazin, a inicijativom Gradskog zavoda za zaštitu spomenika kulture i prirode objekt je prije dvije godine i početka prodaje upisan u Registar kulturnih dobara.
Dolazi Zara?
Posljednjih godina poslovni partneri Banović i Budalić su kupili brojne vrijedne nekretnine, poslovne i trgovačke objekte, uglavnom na području Splita.
U tamošnjim poslovnim krugovima već se stoga ozbiljno kalkulira kako će i u prostore zagrebačke Name izgledno useliti neki poznati trgovački brendovi, a konkretno spominje se španjolski modni div Zara, koji u svom lancu inače ima i niz drugih poznatih brendova. Takva nagađanja vjerojatno su povezana dobrim iskustvom koje Budalići imaju sa Zarom u nekadašnjoj splitskoj velikoj robnoj kući Maja, koja je završila slično kao zagrebačka Nama. Takvoj opciji nakon što istekne dvogodišnje razdoblje obveze zadržavanja postojeće poslovne strukture u Nami, splitski su poslovni krugovi puno skloniji kao izglednom rješenju nego opciji prenamjene prostora u poslovni ili hotelski objekt, što se češće spominje među zagrebačkim poslovnjacima.
