Naime, brigu o ženskom ginekološkom zdravlju i trudnicama od Janjine na Pelješcu do Vitaljine u Konavlima vode ‘tri i po’ ginekologa. To su dr. Nina Lale Jurić, dr. Ante Daničić, dr. Pavao Vukasović te dr. Željko Bačić. Dr. Bačić je naravno hvaljen i iskusan ginekolog, no on trenutačno radi na pola radnog vremena. U privatnoj ordinaciji Hygea, u određenim terminima je dostupan i dr. Zoran Tešanović, inače voditelj ginekološkog odjela Opće bolnice Dubrovnik.
JOŠ UVIJEK NEMA RJEŠENJA ZA ŽUPU
Novost je i kako bi se dr. Vukasović, koji radi u svojoj privatnoj ordinaciji, ali ima i ugovor s HZZO-om, mogao potpuno prebaciti u privatnike. Prema neslužbenim, ali pouzdanim informacijama s kojima raspolažemo, postoji velika mogućnost za ovaj ishod, no on još nije služben ni potpuno definiran.
Za to vrijeme, Dom zdravlja Dubrovnik čini najbolje što može, no njihov trud nažalost nije jedini faktor. Liječnici idu na atraktivnije specijalizacije, a i oni koji završavaju ginekologiju, idu na područja u kojima imaju veće prilike za profesionalni razvoj i za karijeru.
„U Župi dubrovačkoj već neko vrijeme nema specijalista ginekologije pa naši ginekolozi tamo idu raditi dva puta tjedno. Uglavnom to bude dr. Daničić, a po potrebi idu i drugi. Tamo imamo i stalno zaposlenu medicinsku sestru koja radi i naručuje pacijente. Imamo i jednu specijalizanticu, mislim da je na drugoj godini, nadam se da će se ona vratiti u Dom zdravlja Dubrovnik“, izjavio je Bazdan.
NATJEČAJI SU STALNO OTVORENI
Natječaji je, kako nam kaže, stalno otvoren, no nitko se na njega ne javlja. Na pitanje o kolikom broju žena ovi ginekolozi vode brigu, Bazdan kaže kako je taj broj kod dr. Lale Jurić oko osam tisuća, kod dr. Bačića oko 6 i po’, sedam, a kod dr. Daničića oko pet. Uz to, kaže i kako je u Župi upisano nešto više od tri tisuće žena.
Zasad Dom zdravlja Dubrovnik radi sve što je u njegovoj moći, a žene i dalje dobivaju urednu zdravstvenu skrb. No, iza toga stoji tek entuzijazam, trud, i angažman vrijednih ginekologa, bez obzira na sve prepreke s kojima se susreću.
I dok se Hrvati mjesecima svađaju oko ideoloških pitanja, valjda zbog vlastite opstojnosti, glavna prijetnja im je ona demografska. Nedostatak ginekologa također joj ne ide u prilog. Konkretno, ako želimo raditi na demografskoj slici u Hrvatskoj, koja je zabrinjavajuća, ne trebaju nam ideološka prepucavanja ni mržnja prema stranim radnicima. Trebaju nam žene koje rađaju, a za to im treba pomoći u balansiranju obiteljskog života i karijere, u stjecanju sigurnog krova nad glavom, ali i u osiguravanju adekvatne medicinske skrbi, koju još uvijek imaju, zahvaljujući ogromnoj požrtvovnosti liječnika.
