Predstavnica izrađivača studije tvrtke Urbanex istaknula je kako je potreba za izradom ovakvog plana definirana Planom upravljanja.
„Ideja je bila da se njime identificiraju i procjene glavni rizici od katastrofa koje mogu imati negativne posljedice na vrijednost svjetskog dobra i da se sagledaju segmenti upravljanja rizicima. Kroz izradu dokumenta je ažuriran postojeći evakuacijski plan“, rekla je.
Plan se bavi rizicima od potresa, požara, poplava, olujnih i orkanskih nevremena, ratnih razaranja, tehničko-tehnoloških nesreća i porasta razine mora.
Definirana su četiri prioriteta akcijskim planom: razumijevanje rizika i prijetnji za svjetsko dobro, unaprijeđenje upravljanja rizicima i jačanje otpornosti sustava, zajednice i baštine, unaprjeđenje odgovora za vrijeme trajanja katastrofe i postupanja u kriznim situacijama i zadnji prioritet je zaštita, oporavak i obnova svjetskog doba i povijesnih struktura nakon katastrofe.
Marčinko: Umjesto ljudi kreveti. Grad je mrtav!
Petra Marčinko (SJG) je iznijela podatak iz dokumenta koji je predstavljen.
“Navedeno je kako je unutar povijesne jezgre oko 1500 smještajnih jedinica s kapacitetom oko 4400 kreveta. To je više nego što je ikad živjelo stanovnika u Gradu. Možemo vidjeti da su tu nekad bili ljudi, a danas kreveti. Dakle, Grad je mrtav, živio Grad”, rekla je Marčinko za govornicom.
Podsjetila je na nedavno plavljenje Tenturije kada se Ombla prelila na cestu prema kućama.
„Mi opasnostima ne pristupamo ozbiljno, dok se ne dogodi ozbiljna situacija. Nemam želju ići u političko nadmetanje, ali nije zaštićeno nekoliko kuća od plavljenja Omble na Tenturiji, kako ćemo onda štititi Grad od opasnosti poput potresa, požara…“, kazala je.
“Zamolila bih da ozbiljno shvatimo ovaj dokument dok nije kasno”, zaključila je.
Franković: Od turizma najbolje žive Srđevci
“Članovi političke stranke Srđ je grad imaju najviše kreveta u Gradu i žive dobro od turizma. To je činjenica i nemojmo je zaboraviti i izvrtati”, odgovorio joj je gradonačelnik Mato Franković i kazao kako su vatrogasci ispravno reagirali na plavljenje objekata.
“Brojne kuće u rijeci dubrovačkoj su napravljene u stara vremena ispod razine Omble i voda izlazi kroz podove i plave kuće. Tad vatrogasci rade sizifov posao, izlijevaju vodu iz razine niže kvote na razinu više kvote, a voda se opet vraća. To se nije jednom dogodilo. Onda se još napune septičke jame i dolaze prelijevi kroz otpadne zone u obiteljskim kućama, poput wc školjka, sifona… Tko tamo nije živio i radio, vidio kako to izgleda, teško može o tome što reći”, objasnio je Franković i zaključio kako sustavi ranog upozorenja civilne zaštite, vreće pijeska i slično ne bi pomogli.
“Nije uspio niti jedan onaj što se borio protiv prirode. Niti jaružanje rijeke ne bi zaustavilo tu razinu oplime. Rijeka ima takvu snagu da se u par minuta spusti za 2 i pol metra, pa se u isto toliko digne”, kazao je Franković dodajući kako su to ekstremi za koje zna jer je dugo radio u ACI marini u Komolcu.

