Satove ćemo ove godine pomicati u noći sa subote 28. na nedjelju, 29. ožujka.
Iako je izvorna ideja, rođena u jeku Prvog svjetskog rata, bila plemenita i pragmatična – ušteda energenata poput ugljena produljenjem dnevnog svjetla – danas je taj argument gotovo u potpunosti izgubio na težini. Suvremene analize pokazuju da su uštede na rasvjeti zanemarive ili ih u potpunosti poništava povećana potrošnja klimatizacijskih uređaja tijekom dužih i toplijih večeri.
Prava istina o ustrajnosti ove prakse leži negdje drugdje, u bilancama i izvješćima o dobiti moćnih gospodarskih sektora kojima dodatni sat sunca donosi ogroman profit. Dok se većina građana bori s poremećenim bioritmom i posljedicama izgubljenog sata sna, neki zadovoljno trljaju ruke, piše Poslovni dnevnik.
Glavni pokretači modernog ljetnog računanja vremena su trgovina i ugostiteljstvo. Trgovačke komore i maloprodajni lanci među najglasnijim su zagovornicima ove prakse iz vrlo jednostavnog razloga: ljudi su skloniji trošiti novac kada je vani danje svjetlo. Dodatni sat sunca nakon radnog vremena potiče potrošače da na povratku kući svrate u trgovine, obave kupovinu ili se spontano odluče za posjet restoranu ili kafiću. Za ugostitelje, osobito one s vanjskim terasama, dulji dan znači dulju sezonu i znatno veći promet. Turistička industrija također ubire plodove, jer posjetitelji dulje ostaju na otvorenom, istražuju znamenitosti i troše više novca na izvanpansionsku ponudu, čime se izravno potiče lokalno gospodarstvo.
Ništa manje ne profitira ni industrija slobodnog vremena i rekreacije. Dulje večeri idealne su za sportske aktivnosti na otvorenom, što izravno utječe na rast prihoda u ovom sektoru. Jedan od najupečatljivijih primjera je industrija golfa, koja samo u Sjedinjenim Američkim Državama zahvaljujući ljetnom računanju vremena ostvaruje dodatne prihode koji se procjenjuju na 200 do 300 milijuna dolara godišnje, jer dodatni sat svjetla omogućuje igračima još jednu rundu nakon posla. Sličan trend bilježe i prodavači sportske opreme, roštilja, vrtnog namještaja i opreme za kampiranje, jer ljudi više vremena provode u parkovima, dvorištima i prirodi. Paradoksalno, praksa uvedena radi štednje energije danas često dovodi do povećane potrošnje goriva, jer građani češće koriste automobile za odlazak na večernje izlete, sportske aktivnosti ili u kupovinu.
Ipak, bilo bi nepravedno reći da od ljetnog računanja vremena nema nikakvih općih koristi. Jedan od ključnih argumenata u prilog pomicanju sata jest poboljšanje javne sigurnosti. Statistike pokazuju da se u razdoblju ljetnog računanja vremena smanjuje broj prometnih nesreća, posebice onih u kojima stradavaju pješaci i biciklisti. Razlog je bolja vidljivost u poslijepodnevnim satima kada je promet najgušći. Također, istraživanja su otkrila da dulje razdoblje dnevnog svjetla djeluje kao sredstvo odvraćanja od kriminala; stopa uličnih pljački i napada pada jer kriminalci radije djeluju pod okriljem mraka. U tom smislu, društvo u cjelini ostvaruje određenu vrstu neekonomskog profita.
Međutim, profit koji ostvaruju pojedini sektori dolazi uz visoku cijenu koju plaća cijelo društvo, prvenstveno kroz zdravstvene posljedice. Nagla promjena remeti ljudski cirkadijalni ritam, što dovodi do gubitka sna, umora i pada produktivnosti. Ekonomska analiza iz 2024. procijenila je da ukupni godišnji trošak ljetnog računanja vremena u SAD-u iznosi oko 672 milijuna dolara, uglavnom zbog zdravstvenih komplikacija i nesreća. Istraživanja su zabilježila porast rizika od srčanog udara za deset posto u danima neposredno nakon proljetnog pomicanja sata, kao i veći broj moždanih udara i ozljeda na radu. Ponedjeljak nakon “krađe” jednog sata sna poznat je kao “pospani ponedjeljak”, dan obilježen padom koncentracije i porastom “cyberloafinga” – gubljenja vremena na internetu tijekom radnog vremena. Stoga, dok trgovci i ugostitelji zbrajaju dobit, zdravstveni sustav i poslodavci snose troškove poremećenog sna nacije. Rasprava o ukidanju ove prakse sve je glasnija, a odluka će ovisiti o tome hoće li prevagnuti komercijalni interesi ili briga za javno zdravlje i dobrobit.
