Hamenei je, prema informacijama koje su potvrdili i iranski državni mediji, ubijen u subotu američko-izraelskim napadima na njegovu rezidenciju u Teheranu.
Hamneijeva smrt je golem udarac Islamskoj Republici koju je vodio od 1989., desetljeće nakon što se istaknuo u teokratskoj revoluciji koja je srušila iransku monarhiju i potresla Bliski istok.
Hamenei je već preživio razne nevolje, ali se čak i prije subotnjeg napada suočavao se s najtežom krizom svoje 36-godišnje vladavine, pokušavajući ‘spinati‘ pregovore sa Sjedinjenim Državama o iranskom nuklearnom programu, donosi Jutarnji list.
Već ove godine zapovjedio je najsmrtonosniji obračun od Islamske revolucije 1979., rekavši da one koji prosvjeduju diljem zemlje, isprva protiv rastućih cijena, “treba staviti na svoje mjesto” prije nego što su sigurnosne snage otvorile vatru na prosvjednike koji su skandirali “Smrt diktatoru!”
Prošloga lipnja Hamenei je bio prisiljen skrivati se tijekom 12 dana zračnih napada Izraela, a zatim i SAD-a, u kojima je ubijeno nekoliko bliskih suradnika i zapovjednika Revolucionarne garde te uništena vrijedna nuklearna i raketna postrojenja.
Taj udar bio je među mnogim neizravnim posljedicama Hamasova napada na Izrael koji je ne samo izazvao rat u Gazi, već i potaknuo Izrael da napadne druge regionalne iranske posrednike.
S oslabljenim Hezbolahom u Libanonu i svrgnutim sirijskim predsjednikom Bašarom al-Asadom, Hameneijev doseg na Bliskom istoku bio je ograničen, dok je SAD zahtijevao da odustane od posljednje iranske strateške poluge – svojih balističkih raketa.
Hamenei je odbio čak i razgovarati o odustajanju od raketa, koje je smatrao jedinim preostalim sredstvom odvraćanja izraelskog napada, što je bila demonstracija nepopustljivosti koja ga je koštala života.
Dok su izabrani dužnosnici upravljali svakodnevnim poslovima, nijedna važna politička odluka – posebno ona koja se tiče Sjedinjenih Država – nije se mogla provesti bez njegovog izričitog odobrenja.
Hameneijevo znalačko upravljanje složenim iranskim sustavom teokratske vladavine u kombinaciji s ograničenom demokracijom osiguralo je da nijedna druga skupina ne može osporiti njegove odluke.
No nije oduvijek bilo tako.
Na početku svoje vladavine, Hameneija su često smatrali slabim i neočekivanim nasljednikom pokojnog osnivača Islamske Republike, karizmatičnog ajatolaha Ruholaha Homeinija, piše Jutarnji list.
Dugo se borio da izađe iz sjene svoga mentora, konačno se nametnuo stvaranjem snažnog sigurnosnog aparata posvećenog isključivo njemu.
Zapadu nikad nije vjerovao, posebno SAD-u, često ga optužujući da ga želi srušiti. Međutim, unatoč svojoj ideološkoj rigidnosti, pokazao je spremnost da popusti kada je opstanak Islamske Republike bio u pitanju.
