Uplovljavanje luksuzne jahte PRINS OLAV dana 6. travnja 1931. na kružnim putovanjima ovim dijelom Sredozemlja moralo je u Dubrovniku u to vrijeme izazvati doista veliku pozornost domaćeg građanstva. To je u njenoj bogatoj i zanimljivoj povijesti ujedno bio prvi i jedini zabilježen posjet našemu Gradu.
Novogradnja broj 280 je izgrađena i isporučena u svibnju 1908. na navozima škotskog brodogradilišta A. & J. Inglis u Glasgowu na ušću rijeka Clyde za britansku Royal Navy kao kraljevska jahta pod imenom HMY ALEXANDRA. Ime je dobila po kraljici Alexandri, supruzi Edwarda VII. od Ujedinjenog Kraljevstva. Imala je 1728 bruto registarskih tona, bila je duga 77,9 i široka 12,2 metara. Tri Parsons turbine ukupne snage 4035 KS su je pokretale brzinom od 18,7 čvorova. Zanimljivo je da je za njenu izgradnju bio raspisan javni natječaj, na koju su najbolju ponudu dala braća Inglis koji su već imali iskustva u gradnji nekoliko sličnih projekata za neke ondašnje europske vladare.
PLOVIDBE KRALJA
Kralj Edward VII. je sa svojom dvorskom svitom plovio na skupocjenoj ALEXANDRI većinom prema omiljenom ljetovalištu Biaritz, ali i povremeno u službenim posjetima prema njemačkim, skandinavskim, nizozemskim i sredozemnim lukama. Kada se kraljevska obitelj zaželjela nešto komfornije jahte, HMY AEXANDRA je 1922. stavljena u raspremu da bi nakon tri godine, 1925. bila prodana za 660 tisuća norveških kruna (25 tisuća britanskih funti) brodaru Det Noedenfjedske Dampskibsselskab (NFDS).
Zaplovila je na kružnim putovanjima već u srpnju iste godine pod imenom PRINS OLAV (ime je dobila po princu koji je 1957. postao kralj Norveške) iz Bergena prema Nordkappu. Koncem godine je otplovila u Fredrikstad gdje je u brodogradilištu Mekaniske Verksted za 1,5 milijuna kruna kompletno rekonstruirana u brod za luksuzna putnička krstarenja te otada ima 2113 bruto registarskih tona i može ugostiti 100 putnika. Na jednom od putovanja Sredozemljem, 1931. je posjetio i Dubrovnik. Uglavnom je ljeti plovio norveškim fjordovima, nerijetko zajedno s našim dobrim znancima METEOR i STELLA POLARIS, dok bi zimi ostao raspremljen i privezan u sigurnosti neke od dobro zaštićenih tamošnjih zimskih luka.
POTOPILI GA NIJEMCI
PRINS OLAV je ponovo 1936. doista temeljito preuređen za 3,75 milijuna kruna u brodogradilištu Norde Werft Trondhjems u putnički brod od 2147 bruto registarskih tona i prihvatom do 450 putnika. Tako plovi za Hurtegruten na pruzi iz Bergena prema Nord Capu i Kirkenesu na kojoj je bio glavni flotni brod kompanije za održavanje redovnih putničko -teretnih pruga sve do travnja 1940. kada ga u Harstadu zbog ratne opasnosti rekvirirala norveška vlada.
U vojnoj je službi odmah započeo prevoziti unovačene postrojbe sa Lafota prema luci Sor- Reisa te između luka Kirkenes i Gratangen. Za vojne potrebe je bio obojan u maskirnu boju. Jedno vrijeme je bio dobro sakriven u jednom fjordu. U nacističkom napadu na Norvešku, PRINS OLAV je pokušao pobjeći u Veliku Britaniju. U plovidbi je pogođen od strane njemačke Luftwaffe dana 9. lipnja 1940. te je potonuo na morsko dno oko 40 milja zapadno od Lofotskog otočja. Poginuo je jedan član posade, a ostale je spasio britanski razarač HMS ARROW te ih je odveo u sigurnost sidrišta Scapa Flow kod Orkney Islands u Škotskoj.
