Broj teniskih terena u Dubrovniku i okolici neprekidno se smanjuje iz čega jasno proizlazi da taj sport na jugu Hrvatske pomalo umire. Ali nije to samo karakteristika Dubrovnika. Velika poteškoća za tenis je enorman rast popularnosti padela i pickleballa. Kako doznajemo iz naših povjerljivih izvora, upravo će se tereni za pickleball uskoro početi (g)raditi na lokaciji gornjih teniskih terena na Babinom kuku. Podsjetimo, na tom mjestu jedan teniski teren već je promijenio svoju funkciju i sada tamo djeluje dizalica s uslugom dinner in the sky. Naš sugovornik objašnjava zašto baš pickleball.
-Amerikanci su, uz Britance, najvažniji dubrovački gosti. Upravo u Americi pickleball doživljava ogroman rast popularnosti. Za razliku od drugih, fizički zahtjevnijih sportova, mogu ga igrati penzioneri u dubokoj starosti. Za igranje pickleballa nije potrebna ni fizička, ni mentalna, ni tehnička, ni taktička sposobnost kao u tenisu što hoće reći da netko tko nikad nije uzeo reket pickleballa vrlo brzo se može zabaviti na terenu dok kod tenisa treba proći jako puno vremena i vježbe dok se ne dođe do zavidnog nivoa znanja da bi igra postala zanimljiva – ističe nam naš sugovornik koji je dobro upoznat s planovima na Babinom kuku.
Na donjim teniskim terenima na Babinom kuku trenutno djeluje Teniski klub Libertas koji u posljednje vrijeme bilježi jako dobre rezultate prije svega Ane Petković i Matea Jerkovića. No oni na terenima Babinog kuka, kaže nam naš sugovornik, imaju koncesiju još samo tri godine. Teniski tereni inače su u vlasništvu Valamara, točnije rečeno njihove firme Imperial Riviera, a terene za pickleball također će dati u koncesiju.
Nova rekreacijska zona na Babinom kuku
-Na teniskim terenima Babinog kuka u budućnosti se planira gradnja kongresnog centra. Tako je ucrtano u prostorne planove. S gradnjom će se krenuti kada dođe do konačnog sporazuma s Gradom Dubrovnikom oko javnih površina Babinog kuka. Kada jednom krene gradnja kongresnog centra na sadašnjim teniskim terenima, rekreacijska zona će biti na drugoj lokaciji, točnije tamo gdje je sad nogometni teren pokraj hotela Minčeta. Tu bi bila minimalno dva teniska terena, vjerojatno i koji teren za padel i pickleball – kaže nam naš izvor upućen u budućnost Babinog kuka.
Teniski klub Libertas na Babinom kuku ni sada nema neke fenomenalne uvjete, jer niti su svi tereni u dobrom stanju, niti će oni ulagati značajnija sredstva kada znaju da neće (pre)dugo ostati. Obzirom na dužinu, bolje rečeno kratkoću trajanja koncesije, već su dosta investirali. Sada će ostati i bez betonskih terena na vrhu Babinog kuka koji su im bili važni za trening tijekom dugih perioda vlažnih dana, jer se puno brže suše od zemljanih terena. No, tu, rekosmo, dolazi pickleball. Ono što vrijedi za taj sport, važi i za padel. Puno brže prosječni rekreativac dođe do zabave u padelu, nego u tenisu – zna se posprdno reći da padel igraju oni koji bi voljeli igrati tenis, a ne mogu s obzirom na manjak talenta ili fizičke spreme – tako da su se tereni za padel u Dubrovniku počeli otvarati na sve strane i to, naravno, nauštrb teniskih terena.
Tako pokraj hotela Dubrovnik Palace više nemamo nijedan teniski teren. Prije su bila dva, a sada je na donjem parking, a na gornjem padel. Padel se napravio i na dijelu teniskih terena u Cavtatu, te Srebrenom. U Vrtovima sunca prije rata bio je dvoznamenkasti broj teniskih terena na kojima je znala trenirati tadašnja velika jugoslavenska šampionka Monika Seleš, a danas ih je ostalo svega tri. U ACI marini u Komolcu bila su dva teniska terena, sada je jedan. Kraj hotela Adriatic bio je teniski teren, sada ga više nema, jer se prenamijenio u mali nogomet. Ubrzo neće biti ni onoga pokraj Splendida, jer se na njegovom mjestu planira gradnja bazena. U Gospinom polju na mjestu nekadašnjeg teniskog terena napravljen je boćarski dom. Potpuno je nejasno zašto je boćarski dom napravljen na tom mjestu kada je prirodno da je tamo trebao biti još jedan teniski teren, a boćarski dom se mogao napraviti bilo gdje drugo.
U Cavtatu između hotela Albatros i Epidaurus ima lijepi broj teniskih terena, no oni su u lošem stanju, a u budućnosti bi mogli skroz nestati, jer se na njihovoj lokaciji također planira gradnja novih smještajnih jedinica. Sada je tamo status quo što se tiče gradnje, jer su arheolozi pronašli ostatke iz rimskog doba. U Platu su dva teniska terena u očajnom stanju, u vlasništvu su HEP-a. Ni teniski tereni u Kuparima, koji su u vlasništvu Općine Župa dubrovačka, nisu najreprezentativniji, iako se na njima još uvijek može igrati. Na njihovoj lokaciji Općina planira gradnju vrtića, pa smo stoga pitali načelnika Marka Miloslavića planira li se gradnja teniskih terena na nekom drugom mjestu.
Travnati turnir na Bosanci
-Planiramo na više lokacija u Župi stvarati sportski sadržaj, pa tako i tenis terene. Prekoputa budućeg vrtića u Kuparima, s druge strane magistrale, planiramo bazen. Košarkaški teren uz Tarantu, a u obuhvatu kampa, kad i ako steknemo uvjete, uredit ćemo nekoliko teniskih terena. Slično bismo napravili i u Platu – kazao nam je Miloslavić.
Pozdravljamo svaku gradnju novih teniskih terena, jer od rata naovamo nije napravljen niti jedan na nekoj novoj lokaciji. No svojevremeno, u sklopu golfa na Srđu, zakotrljala se velika teniska priča koja je propala kada je Gradsko vijeće okrenulo leđa projektu golfa na Srđu. Tadašnji dopredsjednik Hrvatskog teniskog saveza i ondašnji predsjednik Teniskog kluba Dubrovnik Zoran Grbić podijelio je s nama priču o gradnji teniskih terena na Bosanci čiji bi dio financirao, ni više, ni manje nego slavni All England Club koji upravlja Wimbledonom.
-Nisam siguran o kojoj je točno godini riječ. Bilo je to negdje između 2010. i 2015. godine, gradonačelnik je bio Andro Vlahušić. U priču su bili uključeni i tenisač Ivan Ljubičić, te Branko Horvat, direktor tadašnjeg ATP turnira u Zagrebu. Ljubičić, koji je bio odlično upućen u sve zanimljivosti s teniskog toura, nam je govorio kako su ljudi iz Wimbledona zainteresirani za ulaganja u travnate teniske terene i organizaciju travnatog turnira, jer je jako mali broj takvih turnira prije samog Wimbledona, pa im je u interesu da se ukupan broj poveća. Dubrovnik im je odgovarao, jer, primjerice, za razliku od Španjolske ima veći broj kišnih dana i samim tim lakše je održavati travnate terene. A tu je i samo ime Dubrovnika. All England Club je bio spreman uložiti u Dubrovnik, samo im je trebala garancija od banke i Grada Dubrovnika. Mi smo cijelu ideju izložili gradonačelniku Vlahušiću kome se ona jako svidjela – govori nam Grbić.
Vlahušić nam govori što se dalje događalo.
-S Razvoj Golfom dogovorili smo na Bosanci 40 tisuća kvadrata za sportski sadržaj koji bi prešao u vlasništvo Grada Dubrovnika. Uzeli smo Kruna Šmita, dekana fakulteta arhitekture da nam pomogne u planiranju. Tako smo napravili javni park čiji je pojas bio širok 50 metara oko cijelog golfa. Znači, svi građani mogu dolaziti i koristiti ga. Šmit je to ubacio u UPU. Ja sam inzistirao da nam daju 40 tisuća kvadrata za sport i rekreaciju. Riječ je o površini sedam nogometnih igrališta. Taj bi dio prešao u vlasništvo Grada Dubrovnika. Šmit je u toj zoni nacrtao sportsku dvoranu, nogometno igralište (ne stadion), te teniske terene. Tu su trebali biti travnati teniski tereni koji su se trebali održavati naslonjeni na golfersku infrastrukturu, jer je riječ o istom principu. Kada je Grbić došao na ideju o travnatom turniru na Bosanci pod pokroviteljskom Wimbledona Maja Brinar (supruga investitora Aarona Frenkela op.a.) bila je oduševljena. Svi su ovi sadržaji bili upisani u UPU koji smo mi usvojili na onoj famoznoj sjednici koja je prozvana Dubrovački dogovor, a gdje su samo Srđevci bili protiv. Riječ je bila o najboljem mogućem projektu za Dubrovnik. Dalje znate kako se sve odvilo i projekt nikada nije zaživio, jer je kasnije sporazum srušilo Gradsko vijeće – napominje Vlahušić.
Je li Grad Dubrovnik mogao na Bosanci ili Srđu napraviti sportsko-rekreacijsku zonu mimo golfa, pitamo bivšeg gradonačelnika.
-Bosanka i Srđ još od doba Republike bili su neperspektivni. Znači sedam stoljeća nije se ništa gradilo, a istovremeno je bilo u privatnom vlasništvu. Čak i da je Grad Dubrovnik napravio sportsko-rekreacijsku zonu, bi li je Dubrovčani koristili? Imamo prekrasnu šetnicu od Orsana preko Mandrača sve do Uvale Lapad i koliko ljudi tamo sretnete? Skoro nikoga. Imamo i prekrasnu šetnicu poviše Orsule, a ni tamo nema ljudi. Ljude ne interesira sport i rekreacija. Interesira ih jedino pojest i popit. Zato sam stavio kućice na Stradun. Kada nema jesti i piti, nema nikoga. Sportsko-rekreacijska zona na Srđu i Bosanci bi funkcionirala jedino u sklopu ugostiteljske i šoping ponude, a tu opet dolazimo do projekta golfa – iskren je Vlahušić.
Nema natkrivenih terena
Kako god, tereni na Bosanci nikad se nisu napravili, a teniska infrastruktura tako je i dalje ostala poprilično loša. Da se u Dubrovniku rodi novi Federer ili Đoković jako bi teško uspio, jer nema natkrivenih terena, pa kada zareda kiša kao ove zime, nema gdje trenirati. Grbić nam govori kako je projekt natkrivanja terena u Lapadu odavno gotov, ali se nikada nije ostvario.
-Taj projekt predviđao je natkrivanje dvaju terena. Tada bi se mogli organizirati sedmodnevni kampovi usred zime. Nažalost, neki ljudi koji su sudjelovali u dubrovačkom tenisu također nisu bili za natkrivanje terena, tako da se nikad nije napravilo. Tu je i famozna birokracija koja je u svemu užasno spora. Za srušiti onu kuću na lapadskim terenima prošlo je dugih šest godina administrativnih prepreka. Da smo napravili dvoranu za tenis u Lapadu tu su se mogli održavati i koncerti i slična događanja, ne treba služiti samo za tenis – govori Grbić.
Pitamo sadašnjeg predsjednika Teniskog kluba Dubrovnik Marija Konjuha zašto je bio protiv projekta natkrivanja teniskih terena u Lapadu.
-Natkriveni teniski tereni su užasno potrebni Dubrovniku, sva tri dubrovačka teniska kluba bi imala bolje rezultate svoje djece. Međutim, ti se natkriveni tereni trebaju graditi na nekoj novoj lokaciji, a ne na postojećim terenima u Lapadu. Ako bi se natkrila dva terena u Lapadu ne bi se mogao organizirati turnir poput ovoga koji nas očekuje sljedeći tjedan. Ne može se isti turnir igrati na dva zatvorena terena i tri otvorena. Zato sam bio protiv ondašnjeg projekta natkrivanja dvaju teniskih terena u Lapadu, ali svakako sam za to da se oni naprave na nekoj drugoj lokaciji. Ta dvorana ne mora biti isključivo za tenis, može biti multifunkcionalna – naglašava Konjuh.
Dobro je da su barem ostali otvoreni tereni u Lapadu, jer su i oni mogli zauvijek nestati.
-Na teniskim terenima u Lapadu ondašnji vlasnici hotela Zagreb i Sumratin Antun Kralj i Vinko Perić planirali su raditi parking, a hotele međusobno povezati tunelom. Bilo je to doba gradonačelnice Dubravke Šuice, ali eto nije se realiziralo – sjeća se Grbić.
U sljedećih pet ili deset godina tenis će se naći pred velikim izazovima u Dubrovniku. Padel i pickleball dodatno će se razvijati i prijetit će oduzimanjem još većeg broja teniskih terena. Već sada mladi slabije prate tenis nego što je prije bio slučaj. Dugo im traje, mečevi na Grand Slamu ponekad su duži od pet sati, pada im cjelokupni interes za tenis. Svega ovoga treba biti svjestan ako želimo zadržati tenisku tradiciju u Dubrovniku. A ona nije nikako za baciti. I puno veći gradovi od Dubrovnika s još većom teniskom tradicijom ne mogu se pohvaliti da su imali svog predstavnika u četvrtfinalu Grand Slama što je postigla Ana Konjuh.
Ne samo da su u Dubrovniku rođeni neki sjajni tenisači i tenisačice, nego su organizirani i prekrasni turniri iz WTA, Challenger i Futures serije, a Dubrovnik je bio domaćin i Davis i Fed Cup natjecanjima. Na trim turnirima nastupali su i budući Grand Slam šampioni poput Barbore Krejčikove. Tako i sljedeći tjedan možemo u Lapadu uživati u sjajnom tenisu jer nam dolazi deset tenisačica koje su među stotinu najboljih na WTA ljestvici. Bit će to praznik tenisa. Ulaznice su po popularnim cijenama, a prihod ide našem teniskom paraolimpijcu Anti Kolunđiji. A već sredinom travnja u Gospinom polju očekuje nas novi Futures gdje dolaze igrači koji su mučili Rafaela Nadala i pobjeđivali Stana Wawrinku.
Zaista bi bilo šteta da teniska infrastruktura u Dubrovniku nastavi nestajati.
