Još od 2014. godine Dubrovački dnevnik u kontinuitetu piše o projektu gradnje luksuzne vile tik uz more na šetnici Orsana. Iako su se vlasnici zemljišta, pa shodno tome i projekta gradnje promijenili, slučaj i dalje izaziva jednak interes javnosti, a donosi i nove probleme.
Slučaj gradilišta u Bokeljskoj ulici u Solitudu iz tjedna u tjedan dobiva sve ozbiljnije konture. Dok nadležne službe tek trebaju utvrditi što se točno događa na toj lokaciji, iz Državnog inspektorata Republike Hrvatske za Dubrovački dnevnik je potvrđeno kako je isti investitor, društvo Anteris Dubrovnik, na drugoj lokaciji, u Zatonu, već zatečen u bespravnoj gradnji, zbog čega mu je naređeno uklanjanje dijela objekta.
Isti investitor već je bespravno gradio
Riječ je o parcelama u Malom Zatonu, tik uz more, gdje je građevinska inspekcija još u prosincu 2024. godine obavila nadzor. Kako navode iz Inspektorata, utvrđeno je da je investitor pristupio građenju dvojne stambene građevine bez ishođene građevinske dozvole.
“Obustavljeno je daljnje građenje zatvaranjem gradilišta postavljanjem službenog znaka ‘ZATVORENO GRADILIŠTE’ te je naređeno uklanjanje bespravno izgrađenih dijelova građevine. Inspekcijski postupak je u tijeku”, stoji u službenom odgovoru DIRH-a za Dubrovački dnevnik. Zanimljivo, u obilasku te građevine, nismo nigdje uočili oznaku o zatvorenom gradilištu, ali niti naznaku da se objekt priprema za rušenje.
Od Grada Dubrovnika smo zatražili informacije o građevinskim dozvolama na toj lokaciji u Zatonu. Iz gradske uprave su nam otkrili kako je investitor Anteris u lipnju 2024. godine podnio zahtjev za izdavanje građevinske dozvole za izgradnju niske dvojne stambene građevine-lamele A i bazena. Nakon provedenog postupka, 18. prosinca 2024. doneseno je rješenje o odbijanju tog zahtjeva.
Isti investitor je u lipnju 2024. godine podnio zahtjev za izdavanje građevinske dozvole za izgradnju niske dvojne stambene građevine-lamele B i bazena, a onda je u rujnu odustao od podnesenog zahtjeva.
Naknadno je u ožujku ove godine isti investitor ponovno podnio dva zahtjeva: jedan za izdavanje građevinske dozvole za izgradnju niske dvojne stambene građevine-lamele A i drugi za izdavanje građevinske dozvole za izgradnju niske dvojne stambene građevine-lamele B. Ta dva postupka su u tijeku.
Na parcelama u Solitudu i Zatonu iste zabilježbe
Zanimljivo je kako je na tim česticama zemlje, u zemljišnim knjigama evidentirana zabilježba pokretanja postupka za određivanje privremene mjere zabrane otuđenja ili opterećenja nekretnine. Postupak je pokrenulo društvo Solar Company iz Vrgorca, a ista zabilježba nalazi se i na parceli u Solitudu. U pravilu, ovakva zabilježba znači kako je jedna strana od suda zatražila da se zabrani primjerice prodaja nekretnine, darovanje, upis hipoteke ili drugih tereta, u suštini cilj je ‘zamrznuti vlasništvo’ i takvi se zahtjevi za privremenim mjerama pokreću kada postoje nesuglasice oko ulaganja u projekte.
Gradilište u Bokeljskoj ulici od početka izaziva niz pitanja, no posljednjih dana situacija je dodatno eskalirala. Nedavno je s gradilišta nestala tabla s propisanim podacima o investitoru, izvođaču i dozvolama, a pojavila se oznaka o zatvorenom gradilištu. Kako je kasnije utvrđeno, gradilište je kratko bilo zatvoreno upravo zbog izostanka table o radovima. Kada je ona vraćena, gradilište je opet otvoreno, a krenuli su radovi miniranja. Okolni stanari su se našli u šoku jer o radovima miniranja nisu dobili nikakvu prethodnu obavijest od investitora, iako je miniranje uredno prijavljeno policiji.
Gradnja zahvaća pojas pomorskog dobra?
Ipak, najsporniji element cijelog slučaja pokazala se pozicija gradnje u Solitudu. Veliki interes javnosti pobudio se zbog sumnje kako se radovi izvode na udaljenosti manjoj od šest metara od mora. U kontekstu važećih zakonskih ograničenja na pomorskom dobru, gradnja u neposrednoj blizini obalne linije podliježe posebnim pravilima, a u ovom slučaju su građani izrazili sumnje kako se ta pravila nisu poštovala.
Tako je Ministarstvu prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine podnesen zahtjev za poništenje građevinske dozvole, tvrdeći kako je izdana protivno zakonu jer zahvaća pomorsko dobro. U podnesku se poziva na Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama, prema kojem kopneni dio pomorskog dobra obuhvaća najmanje šest metara od crte mora. U zahtjevu za poništenjem dozvola ističe se kako je na predmetnoj lokaciji udaljenost od mora do granice čestice znatno manja, zbog čega postoji sumnja da taj prostor ne može biti obuhvaćen građevinskom dozvolom.
Zbog svega je predloženo da Ministarstvo poništi i osnovnu građevinsku dozvolu i njezinu kasniju izmjenu, ističući kako bi time prestala pravna osnova za daljnje radove.
Izmjerili smo gradnju koja navodno nije na pomorsko dobru: Od mora do parcele tri metra
Grad: Ne gradi se na pomorskom dobru
Iz gradske uprave su dostavili kronologiju predmeta o gradnji poslovno-stambene zgrade u Bokeljskoj ulici, iz nadležnosti Upravnog odjela za izdavanje i provedbu dokumenata prostornog uređenja i gradnje, od podnošenja zahtjeva za lokacijsku dozvolu iz lipnja 2011. godine pa do prijave početka građenja u studenom 2024. godine.
Sukus njihovog očitovanja je da je projekt kroz godine prošao cijeli upravni postupak te da investitor trenutačno raspolaže važećom i pravomoćnom građevinskom dozvolom. Lokacijska dozvola izdana je 2015. godine, nakon što je prethodno odbijanje poništeno od strane ministarstva, a potom je i produljena te kasnije izmijenjena i dopunjena. Građevinska dozvola izdana je u rujnu 2024. godine i postala pravomoćna u listopadu iste godine, bez uloženih žalbi, dok je krajem listopada izmijenjena u dijelu koji se odnosi na investitora, odnosno prenesena na tvrtku ANTERIS Dubrovnik d.o.o.
Iz Grada dodatno naglašavaju kako je u postupku utvrđeno da se predmetna čestica ne nalazi na pomorskom dobru, već izvan zakonski definiranog pojasa, pri čemu između građevne čestice i mora postoji šetnica u vlasništvu Grada Dubrovnika. Također ističu da su u postupku pribavljena sva potrebna očitovanja nadležnih tijela te da u fazi izdavanja građevinske dozvole nije bilo primjedbi na granicu pomorskog dobra.
Ipak, Grad je o sumnjama u nepravilnosti na gradilištu u Bokeljskoj obavijestio Građevinsku inspekciju i pozivao navedeno tijelo, ali i druga nadležna tijelu u ovom predmetu da se očituju.
Inspekcija: Nadzor tek slijedi
Na izravan upit o stanju u Solitudu, iz Inspektorata odgovaraju kako će građevinska inspekcija “sukladno planu rada za naredno razdoblje obaviti inspekcijski nadzor” na toj čestici. Do tada, poručuju, ne mogu iznositi detalje niti komentirati stanje na terenu. Ipak ostaje pitanje zašto Inspekcija nije već reagirala, nego se nadzor tek planira. Posebno u situaciji kada postoji svježi primjer istog investitora kod kojeg su već utvrđene nezakonitosti na drugom projektu.
Naime, slučaj u Zatonu dodatno pojačava težinu cijele priče jer tamo nije riječ o sumnjama ili prijavama građana, nego o utvrđenom činjeničnom stanju, gradnji bez građevinske dozvole. Inspekcija je reagirala, zatvorila gradilište i naložila uklanjanje bespravno izgrađenih objekata. No postupak je, kako navode, i dalje u tijeku. To znači da je ovaj investitor već ušao u ozbiljan sukob sa zakonskim okvirom, i to na lokaciji koja je također u neposrednoj blizini mora. U tom kontekstu, slučaj Solituda ne može se promatrati izolirano, nego kao dio šire slike poslovanja i izvođenja projekata ovoga investitora.
Koliko prostora treba biti uništeno da Dubrovnik dobije stalne građevinske inspektore?
Povezivanjem ova dva slučaja po tko zna koji put se nameće pitanje kad će Dubrovnik dobiti stalne građevinske inspektore. Nelegalna gradnja prestaje biti izolirani slučaj, a postaje obrazac ponašanja koji dovoljno dugo prolazi ispod radara, sve dok ne dođe do točke kada postaje ‘šaka u oko’ i javni problem.
Kako je moguće da investitor na jednoj lokaciji gradi bez dozvole, a na drugoj istovremeno provodi radove koji izazivaju ozbiljne sumnje, i to bez trenutačne reakcije nadležnih? Moguće je, jer inspektora ima u Zagrebu, Splitu…, ali ne i u Dubrovniku. Tako ne postoji onaj tko bi u realnom vremenu kontrolirao što se događa u Dubrovniku, osobito kada je riječ o zahvatima uz samo more, prostoru koji ima posebnu zaštitu i značaj.
