Središnja tema skupa bila je očuvanje i budućnost uzgoja europske plosnate kamenice (Ostrea edulis), kao jedinstvene autohtone vrste i prepoznatljivog simbola Malostonskog zaljeva. Tema okruglog stola Izazovi suvremenog školjkarstva: od biološke opstojnosti do gospodarske održivosti izazvala je pozornost svih sudionika skupa, a posebnu su raspravu izazvala pitanja rizika povezanih s ciljanim unosom alohtonih vrsta radi uzgoja, te slučajnim prijenosom alohtonih organizama i patogena školjkaša translokacijom školjkaša s jednog uzgojnog područja na drugo, radi čega je potrebno jačanje suradnje između znanosti, nadležnih tijela i proizvođača.
Na temelju izlaganja i rasprave, zaključeno je:
Znanstvene i stručne spoznaje
-Klimatske promjene i stresori iz okoliša već znatno utječu na rast, zdravstveno stanje i stabilnost uzgoja.
-Potvrđena je sve veća važnost sustavnog monitoringa ekosustava, biosigurnosnih mjera i suvremenih tehnologija.
-Istraživanja ukazuju na rastuće izazove kao što su predacija (osobito komarče Sparus aurata), pojave bolesti, promjene u kvaliteti i fiziologiji uzgajanih organizama. Dodatno su naglašeni rizici prijenosa bolesti između prirodnih i uzgajanih populacija, problem mikroplastike i onečišćenja mora, potreba za održivim proizvodnim rješenjima, važnost kvalitete i sigurnosti proizvoda.
Zaključci okruglog stola
-Malostonski zaljev predstavlja jedinstven i osjetljiv ekosustav te ga je potrebno očuvati kao prostor tradicionalnog školjkarstva i visoke prirodne i kulturne vrijednosti.
-Sudionici su se složili da je zaštita autohtone europske plosnate kamenice (Ostrea edulis) strateški prioritet.
-Unos alohtonih vrsta, osobito pacifičke kamenice, nosi visoki rizik, pri čemu je posebno istaknuto:
o mogućnost prijenosa uzročnika bolesti putem zdravih nositelja (vektora),
o opasnost od scenarija kakav se dogodio na atlantskoj obali Francuske, o dugoročna nepovratnost takvih promjena.
-Zaključeno je da Malostonski zaljev, koji je proglašen zaštićenim područjem, ne smije biti prostor visokorizičnih eksperimenata s novim vrstama, već prostor očuvanja i unapređenja postojeće proizvodnje.
Posebno je naglašena važnost:
-stroge kontrole unosa živih organizama,
-sanitarnih mjera,
-uspostave planova biosigurnosti na svim uzgajalištima
-sustava ranog upozoravanja na bolesti.
staknuta je potreba za jačanjem veterinarskog nadzora, uz upozorenje na nedostatak dostupnih službi na području Pelješca.
Naglašena je važnost edukacije i bolje komunikacije između znanosti i uzgajivača.
Među važnim izazovima istaknute su:
-klimatske promjene,
-predatori,
-infrastrukturna ograničenja,
-tržišni uvjeti i administrativne prepreke.
Razvojni i upravljački aspekti
-Akvakultura je prepoznata kao jedna od najbrže rastućih gospodarskih grana, ali zahtijeva prilagodbu novim izazovima.
-Naglašena je nužnost suradnje svih – znanosti, proizvođača i nadležnih tijela za akvakulturu, zaštitu okoliša te veterinarske poslove i sigurnost hrane.
-Istaknuta je potreba za razvojem infrastrukture, boljim upravljanjem pomorskim dobrom, korištenjem dostupnih EU fondova za razvoj i inovacije.
Sudionici skupa suglasni su da je budućnost jadranske marikulture u očuvanju autohtonih vrsta, odgovornom upravljanju i snažnoj povezanosti znanosti, nadležnih tijela i proizvođača.
Malostonski zaljev treba ostati primjer održivog suživota tradicije, prirode i gospodarstva.
