U sklopu predavanja je i obilazak prostora muzeja Rupe s arhitektom Prtenjakom kao jednom od njegovih najznačajnijih intervencija u Dubrovniku.
Prtenjakov dubrovački opus predstavlja suvremena promišljanja u arhitekturi u besprijekornom dijalogu s povijesnim kontekstom. Crkva Svetog Petra na Boninovu, oltar dubrovačke katedrale, muzej Dominikanskog samostana, adaptacija bivše gradske žitnice u Etnografski muzej Rupe, obnova tvrđave Revelin i obnova ljetnikovca Ghetaldi na Šipanu najznačajniji su projekti dubrovačkog opusa.
Biografija arhitekta
Ivan Prtenjak rođen je 1939. godine u Plaviću u Hrvatskom zagorju, u hrvatsko-slovenskoj obitelji. Završio je Školu primijenjene umjetnosti na odjelu unutarnje arhitekture u Zagrebu (1954..-1959.), studirao je na arhitektonskom odjelu kod profesora Iblera na Likovnoj akademiji u Zagrebu (1959.-1960.), diplomirao na Arhitektonskom fakultetu u Zagrebu1966. godine te magistrirao povijest umjetnosti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu 1979.godine. Nakon istraživačkog rada pri Institutu za povijest umjetnosti (1961.-1967.) djeluje kao arhitekt i urbanist paralelno u Hrvatskoj i Europi. Kao voditelj projekata u birou Groupe Structures u Bruxellesu (1968.-1983.) ostvaruje mnogobrojne projekte u Belgiji i susjednim zemljama te u Sjevernoj Africi i na Bliskom Istoku. Od 1984. do 1992. godine djeluje kao samostalni arhitekt, pretežito u Hrvatskoj, posebno na području Dubrovnika gdje ostvaruje mnogobrojne projekte uklapajući suvremenu arhitekturu u povijesni ambijent.
Kao partner ureda Cooparch u Bruxellesu (1993.-2004.) paralelno radi obnove i revitalizacije vrhunskih spomenika arhitekture i suvremene high-tech projekte. Nakon 2005. godine većinom boravi na otoku Šipanu te kao slobodni umjetnik ostvaruje projekte u okolici Dubrovnika, Slavoniji, Bosni i Francuskoj.
Svoje radove izlagao je na mnogobrojnim izložbama u svijetu. S izvedenim projektima moderne sakralne arhitekture predstavljao je Hrvatsku na bijenalu u Veneciji 1992., a na bijenalu 2002. sudjelovao je u belgijskoj selekciji.Nominiran je za Aga Khanovu nagradu za arhitekturu (1995). Povodom ulaska Hrvatske u Europsku Uniju odlikovan je Redom Danice s likom Marka Marulića 2013. godine.
Nagradu Viktor Kovačić za životno djelo dobio je 2020. godine.
