Knjigu su predstavili akademik dr.sc. Stjepan Čosić, profesor dr.sc Ante Čuvalo i autorica dr.sc. Vesna Čučić, dok je moderator bio dr.sc. Vedran Stojanović.
“Kad knjiga iz područja humanističkih znanosti doživi novo izdanje, to samo po sebi potvrđuje da je riječ o važnoj i trajno zanimljivoj temi, ali i o knjizi koja je pronašla svoje čitatelje. Tema kojom se Vesna Čučić bavi i danas pobuđuje veliko zanimanje jer je razdoblje koncem 18. i početkom 19. stoljeća jedno od onih za koja često mislimo da ih dobro poznajemo, a zapravo su još nedovoljno istražena. Knjiga je između dva hrvatska izdanja, pod naslovom The Republic of Dubrovnik – Final Crisis 2017. objavljena na engleskom jeziku kod američkog izdavača“, rekao je Stojanović o ponovno tiskanoj knjizi i poželio joj jednog dana i treće izdanje.
Povjesničar i dugogodišnji emigrant Čuvalo koji je s disertacijom o hrvatskom nacionalnom pokretu 1966–1972. doktorirao povijest na Ohio State University te predavao na Ohio State University i Joliet Junior Collegeu u Illinoisu, ali i kao suosnivač izdavačke kuće “CroLibertas Publisher“ u kojoj je objavljeno više od dvadeset knjiga, među njima i brojne na engleskom jeziku, naglasio je kako je to “Posljednja kriza Dubrovačke Republike“ znanstvena knjiga koja se čita i iz koje se uči, a pisana je čitko te sugerirao da se knjige sve više prevode.
Kao autor brojnih studija posvećenih upravo razdoblju dubrovačke povijesti o kojem govori i knjiga dr.sc. Čučić te koautor knjiga “Dubrovačka vlastela između roda i države: salamankezi i sorbonezi“ te “Dubrovnik nakon pada Republike“, akademik Ćosić je rekao:
“Kao što su najstarije vijesti o Dubrovniku, vezane za neuspjelu opsadu Saracena 866-7. označile početak njegova povijesnog uspona, tako je i kraj dubrovačke samostalnosti, 940 godina kasnije, bio obilježen neuspjelom ali fatalnom opsadom u kojoj se područje Republike pretvorilo u razbojište velesila. “Posljednja kriza Dubrovačke Republike“ jest monografija i sinteza te pozorna rekonstrukcija tijeka opsade i ratova koji su prethodili napadu 1806. Štete uslijed opsade grada i pljačke od Konavala do Stona iznosile su skoro 9 milijuna dukata! Na grad je palo više od tri tisuće topovskih granata, uništeno je, opljačkano i raseljeno oko 700 domova, u gradu je smrtno stradalo oko stotinu ljudi, a samo u Konavlima ubijena je 581 osoba. Na Pilama su opljačkane i uništene 134 kuće, u Konavlima 235, Župi 188 i Rijeci dubrovačkoj 521 kuća. Na području cijele Republike stradali su brojni ljetnikovci, kapele i vlasteoske palače, a spaljeno je više od 10 posto svih kuća, točnije 666 kuća“, rekao je Čosić i jetko dodao da je riječ o “simboličnom broju“ te naglasio da je ratna epizoda 1806. postala jednom od najvažnijih tema crnogorske historiografije u književnosti i predaji.
Autorica knjige je diplomirala engleski i francuski jezik te bibliotekarstvo, magistrirala je kulturnu povijest istočne jadranske obale, a doktorirala na temi prvih tiskara i dubrovačkom društvu. Veći dio profesionalnog rada provela je u dubrovačkom Državnom arhivu, a od 2001. do umirovljenja 2018. bila je ravnateljica Dubrovačkih knjižnica. Stručno se usavršavala i u Francuskoj, u Državnom arhivu i Nacionalnoj knjižnici u Parizu te bila predsjednica Matice hrvatske u Dubrovniku i članica Glavnog odbora Matice hrvatske u Zagrebu.
Govoreći o svojoj knjizi navela je kako je za njezino pisanje bila motivirana usporedbom Domovinskog rata i rata 1806. kad se “Dubrovnik našao pod opsadom, a okolica mu je poharana, s tom razlikom da je početkom 19. stoljeća nestajala mala višestoljetna i neutralna država Dubrovačka Republika, a u Domovinskom ratu nastajala moderna država Republika Hrvatska“ u kojoj je svoje mjesto zauzeo i ranjeni te poniženi Dubrovnik. S druge strane, o sukobu velikih sila 1806. na teritoriju Dubrovačke Republike uglavnom se pisalo povijesno davno, a najstarije djelo o tim zbivanjima nastalo na našem prostoru je “Pad Dubrovnika“ Luja Vojnovića. Od tad su prošla dva svjetska i Domovinski rat, propala je Austro-Ugarska, a na istočnoj obali Jadrana i Balkanu stvorena je Jugoslavija kao država kompromisa velikih sila… Radi svega toga, pitanje je koliko je po propasti Dubrovačke Republike bilo prilike objektivno pisati o tom događaju. Je li gubitnik – Dubrovčanin uopće mogao pisati objektivno o onima koji su uzrokovali gubitak njegove države i općenito o najcrnjim danima u njegovoj povijesti. Niti razorni potres 1667. iza kojeg se Dubrovnik uspio uzdići, nije bio ravan društveno-političkom previranju u Europi koje je dosudilo kraj Dubrovačkoj Republici“, rekla ja na kraju Vesna Čučić.
Napomenimo na kraju kako će se predstavljanje drugog izdanja ove knjige 13. svibnja u organizaciji ogranka Matice hrvatske u Boki kotorskoj upriličiti i u dvorani Muzičke škole u crkvi sv. Duha u Kotoru.
Napisao i snimio: Ahmet KALAJDŽIĆ
