Moderatorica okruglog stola bila je Olga Muratti, koja u svojoj emisiji Zajedno vrlo često obrađuje slične teme, za koje su građani pokazali veliki interes.
“Smatrali smo, s obzirom da je sveučilište u projektu predavanja za građane starije životne dobi okupila brojne građane, bilo potrebno im dati i ove informacije. Svakodnevno se događaju prevare i krađe, upravo na teret starijih jer mi postajemo laka meta, jer vjerujemo. A vremena su kad se ne može vjerovati. S druge strane, rekla bih da mi mislimo da znamo puno o novim tehnologijama. Govorim u svoje ime, ja učim, ali daleko je to od toga da možemo nadmašiti one koji to zlorabe. Zato je dobro da se na to ukazuje, da se stalno govori, jer vjerovali ili ne, jako puno ljudi ostane bez puno toga za što su štedili cijeli život i što im je trebalo za starost. Zato ovakvih prigoda i ovakvih priča nikad dovoljno”, kazala je Muratti.
Rekla je i da je jedan od problema i to što su neki od starijih građana ostavljeni da se sami brinu o sebi.
“Često su napušteni, unučad od kojih očekuju pomoć, rijetko kad imaju vremena ili volje. Na taj način, stariji dolaze u situaciju da se služe onim što znaju, a to je nedostatno. Mislim da je to možda prvi i osnovni problem”, objasnila je.
KLJUČEVE SVOG DOMA ČUVAJU, ALI PINOVE NE
Mira Đurasović, bivša djelatnica banke u mirovini, govorila je nešto o prevarama iz te perspektive.
“U svom dugogodišnjem radu s klijentima i dugogodišnjem bankovnom iskustvu, susrela sam se s velikim brojem pokušaja prevara. Neke su uspjele, a neke i nisu. Tema je jako važna za sve nas, jer je digitalizacija danas prožela sve segmente našeg života. Svi imamo mailove, pametne telefone, služimo se SMS porukama, kupujemo na webshopovima. Starija populacija je izuzetno osjetljiva grupa jer imaju izuzetno puno povjerenja u ljude oko sebe, pa im se tako zna dogoditi da prihvate telefonske pozive, dostave svoje podatke. Sve osobe čuvaju ključeve svoga doma, paze kome će ih dati, ali vjerodavnice, PIN-ove, brojeve svojih računa – to će dati. Upravo zato je ova edukacija dobra za sve nas, ali naročito za stariju dob koja je u fokusu prevaranata”, objasnila je Đurasović.
Glasnogovornica PU dubrovačko-neretvanske Andrijana Biskup pokušala je putem primjera okupljenima približiti koje su najčešće prevare s kojima se u policiji susreću.
“Ono što je svakako važno napomenuti jest da je broj prevara u posljednjih nekoliko godina sve veći i da se one stalno mijenjaju, odnosno modaliteti se stalno mijenjaju. Čim policija neki modalitet otkrije i na to upozori građane, prevaranti u pravilu osmišljavaju novi model. Vrlo često igraju na emocije, a i služe se identitetima policijskih službenika, bankovnih službenika, djelatnika pošte, općenito institucija i računaju da će ljudi po uputama takvih djelatnika vrlo brzo reagirati i uplatiti novac ili dati podatke”, objasnila je Biskup.
OPREZA NIKAD DOSTA
Ponovila je i upozorenje koje uvijek ponavljaju.
“Opreza nikad dosta. Svi sumnjivi razgovori se trebaju što prije prekinuti, ako vam netko nešto nudi ili traži podatke, svakako je uvijek dobro zatražiti savjet člana obitelji, financijskog stručnjaka ako se radi o financijskom ulaganju ili u krajnjoj liniji zazvati nas u policiji, a mi ćemo vrlo rado pružiti informaciju o čemu se tu radi”, kazala je.
Marinko Marić, voditelj Sveučilišta za treću životnu dob, bio je domaćin ovog okruglog stola.
“Ovakva tema je prevažna tema, ne samo za naše starije sugrađane, već i za mlađe, jer su prevare svakim danom sve više sofisticiranije. Nije potrebno biti star da vas prevare, nije potrebno biti pametan, svi smo podložni prevarama jer su toliko uznapredovale da se jednostavno teško obraniti od njih”, objasnio je Marić.
Dodao je da su stariji ipak najizloženiji takvim prevarama.
“To su ljudi koji su naučili vjerovati ljudima, danas društvo nije takvo kakvo je bilo prije nekoliko godina, recimo to tako. Hrvatska nažalost spada u jednu od starijih država u Europi, 44 godine je prosječna starost u Republici Hrvatskoj i samim time što sve više starimo, ovakve teme su vrlo potrebne i treba stalno govoriti o njima”, objasnio je.
OD ORGANSKIH DO EMOTIVNIH RAZLOGA LAKOVJERNOSTI
O psihološkom aspektu prevara govorila je klinička psihologinja Vesna Raguž Staničić.
“Sve aspekte življenja starijih osoba treba što bolje pokriti. Zaista se trudimo sa Sveučilištem za treću životnu dob bavljenje osobama treće životne dobi podignemo na jednu pristojnu razinu, onu koju zaslužuju. Jedna od njih je i skretanje pažnje na to da se osobe treće životne dobi vrlo često izlažu ovakvim situacijama, a to su prevare. Moramo skrenuti pažnju i na psihološki, emocionalni aspekt tih prevara jer se zna da su te osobe podložnije ovakvim manipulacijama prevaranata. Zbog čega? Postoji jedan organski razlog, struktura u mozgu koja se ustvari mijenja s godinama i koja je na neki način zadužena za to što osobe treće životne dobi slabije prepoznaju one koji su prevaranti. Kada je opasnost negdje na vidiku, oni zbog slabije aktivnosti ovog dijela mozga, naprosto to slabije prepoznaju. Zbog toga su podložnija skupina ovakvim prevarama, a izgleda da to prevaranti znaju i koriste”, kazala je Raguž Staničić i naglasila kako se ovakve edukacije baziraju na podizanju svijesti osobama starije životne dobi, ali i obiteljima, kao i drugim članovima zajednice koji su uključeni u njihove živote.
Jedan od faktora lakovjernosti je, nažalost, i usamljenost.
“Jako je važna činjenica da su starije osobe usamljenije od ostalih dobnih skupina i to je razlog zbog čega spremnije ulaze u takve odnose, osim organske podloge koju sam spomenula. Upravo socijalni dio njihove dobi jest ponekad motiv zašto se prepuštaju rizičnim komunikacijama, a onda i kad uđu u takav odnos s prevarantom, se vrlo često iščupati”, rekla je Raguž Staničić.
