Predsjednica Županijske komore Dubrovnik Nikolina Trojić rekla je nešto više o današnjem okupljanju.
“Oko nas je kriza, vidimo na sve strane, ne znamo što nas očekuje u gospodarskom smislu, inflacija je već tu, recesija je već u Zapadnoj Europi, vidimo da cijene derivata i nafte rastu. Za očekivati je neka gruba vremena, ali u ovom trenutku još uvijek su naše brojke dovoljno dobre da nema panike i da se ne moramo preko noći okrenuti i tražiti rješenje. Međutim, svaki pametni poslovni čovjek planira i zna da će kriza sigurno zahvatiti i nas, naše tržište i našu globalnu ekonomiju. Ovo je zapravo odgovor – ajmo biti pametni, predviđati, kalkulirati, uračunati sve potencijalne rizike i probleme koji će biti i pripremiti se za to. Naravno da na globalne okolnosti i ratove utjecati ne možemo, ali možemo utjecati na to kako se mi pripremamo na to i kakav odgovor dajemo. Cilj Gospodarske komore je pripremiti gospodarski sektor na sve nepovoljne okolnosti koje nas očekuju”, kazala je Trojić.
Što se tiče naše situacije, prate se fizički pokazatelji broja dolazaka i noćenja, koji su čak i bolji nego prošlogodišnji.
“Pratimo i financijske pokazatelje, koji su na razini prošle godine u prihodima, u odnosu na troškove koji rastu. Što se tiče prihoda, oni su zapravo stabilni, a to je ono što je najvažnije u ovom trenutku. S druge strane, pričamo s našim poslovnim subjektima, zasad nema nikakve panike, znamo da su rezervacije ‘last minute’, ali na razini mjeseca, na razini tjedna, sve je to još uvijek u okvirima kakva su i očekivanja. Zasad nema ničega što bismo nazvali nepovoljnom okolnošću, međutim jasno nam je u kakvom svijetu živimo i da nas to sigurno očekuje u narednom razdoblju. Zato je bitno da se i na takve stvari pripremimo. Ne možemo staviti glavu u pijesak i nadati se da današnje brojke neće dovesti do nečega lošeg sutra. Svakako treba pripremiti i zalihe, aktivnosti i planove, opcije A, B, C i D”, objasnila je Trojić.
VAŽNOST DOBROG PLANA
Već se lagano ulazi u ovu turističku sezonu, ali predviđanja kakva će biti i nema previše.
“Nikad nije bilo nezahvalnije predviđanje nego sada. Išta reći danas bi bilo suludo jer nemate nikakav stabilan faktor koji vam omogućuje ozbiljno predviđanje iza kojega možete stati. Situacija je od dana do dana. Ono što je najvažnije jest zadržati hladnu glavu, kao i konzervativni pristup trošenju financijskih sredstava, optimalno planirati aktivnosti, ne ulaziti u investicije koje nisu nužne u ovom trenutku, ali ulaziti u investicije koje povećavaju kvalitetu ponude, usluge, ustvari svega onoga što mora obilježiti naše turističko tržište, pa i sva ostala tržišta. Na neki način, sada kreće borba za svakog gosta, turista, klijenta jer na tržištu se svi pokušavaju cjenovno boriti. Rekla bih da bi mi morali izabrati neku lukrativniju, pametniju strategiju, ići konceptom kvalitete, dodane vrijednosti, pa možda čak više dodati nečega nego smanjivati cijenu. Dakle, ponuditi veću razinu usluge i proizvoda”, jasna je Trojić.
Iskustva u turizmu ima, stečenog u dugom nizu godina razvijanja turističkog sektora.
“Ljudi su iskusni, nije im ovo prva kriza, ono što je najvažnije jest imati dobar plan i nekoliko opcija i ne zalijetati se. Planirati, razmišljati, pratiti što se događa oko nas. Ova radionica danas bi trebala pomoći u tom kalkuliranom, planiranom nastupu na tržištima, ali i u odnosu na interno poslovanje”, zaključila je Trojić.
NIZ MOGUĆNOSTI ZA POBOLJŠANJE
Na sjednici se održalo zanimljivo predavanje pod nazivom: „Odlučivanje u neizvjesnim vremenima: kada podaci nisu dovoljni!“. Predavanje je održao izv.prof.dr.sc. Robert Kopal, viši znanstveni suradnik i profesor stručnog studija u trajnom izboru, Sveučilište Algebra Bernays.
“Tema predavanja je odlučivanje u uvjetima neizvjesnosti, a pogotovo kad mislimo s jedne strane da nemamo podataka, s druge strane da imamo previše podataka. Zapravo, u današnjim uvjetima, kada je svijet postao kompleksan, kaotičan i kontradiktoran i prepun izazova, smisao ove radionice je da se na konkretan način kroz praktične primjere pokaže kako se može poboljšati odlučivanje, implementirati tehnike predviđanja, implementirati sustave ranog upozoravanja, upravljanje scenarijima i zapravo ne biti pasivni promatrači budućnosti, nego aktivni dionici budućnosti, na način da mijenjaju budućnost aktivno, zato što će u trenutku znati što ih čeka, ali i odlučiti promijeniti nešto, da se ne bi dogodio loš scenarij, a da se dobar scenarij dogodi”, objasnio je Kopal.
Veliki dio predavanja je bio posvećen pristranostima i kognitivnim ograničenjima, kao i organizacijskim izazovima.
“Nažalost, nekad postoji pogled odlučivanja na sljedeći način: ako uspije, onda je moja zasluga, ako ne uspije, onda je tuđa krivica. To je mantra koju treba otkloniti, mislim da su lideri prije oni koji preuzimaju promašaje na sebe, a ne zasluga. Nijedan lider nije lider bez tima, a jedan dio predavanja je posvećen tome kako menadžeri mogu bolje donositi odluke, bolje upravljati ljudima i povesti cijelu svoju kompaniju u bolje sutra”, objasnio je Kapal.
ISB
