Rim, prema najnovijim informacijama, postaje jedno od prvih europskih mjesta u kojem se ispituje novo prometno rješenje koje bi moglo promijeniti način upravljanja raskrižjima. Uz tradicionalna crveno, žuto i zeleno svjetlo, uskoro bi se mogao pojaviti i četvrti signal – bijelo svjetlo namijenjeno komunikaciji s modernim vozilima.
Dosad je prometna pravila određivao klasični semafor: crveno svjetlo znači zaustavljanje, žuto upozorava na promjenu, a zeleno dopušta prolazak. Većina vozača svakodnevno ih slijedi gotovo automatski, bez posebnog razmišljanja o njihovoj ulozi.
No, razvoj autonomnih vozila i povezanih prometnih sustava mogao bi uskoro promijeniti tu praksu. Novo bijelo svjetlo ne bi bilo prvenstveno namijenjeno ljudskim vozačima, nego komunikaciji između vozila i prometne infrastrukture, piše Marijana Dokoza za Fenix magazin.
Bijeli signal za autonomna vozila
Prema pisanju magazina Elle, bijelo svjetlo dio je digitalnog prometnog sustava u kojem vozila i prometna infrastruktura razmjenjuju podatke u stvarnom vremenu. Najveću bi korist od takvog sustava trebala imati autonomna vozila koja mogu međusobno usklađivati kretanje.
Kada se na semaforu pojavi bijeli signal, vozači bi u osnovi trebali pratiti prometni tok ispred sebe. Autonomna vozila tada bi samostalno koordinirala svoje kretanje i upravljala prolaskom kroz raskrižje, dok bi ostali sudionici u prometu slijedili njihov ritam.
Na taj bi se način dio odluka koje danas donose pojedinačni vozači prenio na inteligentni, umreženi prometni sustav.
Istraživanja pokazuju moguće prednosti
Sjedinjene Američke Države, prema istraživanjima provedenima posljednjih godina, već su analizirale potencijal ovakvih prometnih rješenja. Studija Sveučilišta Sjeverne Karoline iz 2023. godine pokazala je da bi se, uz dovoljan udio autonomnih vozila, gužve i vrijeme čekanja na raskrižjima mogli znatno smanjiti.
Računalne simulacije pokazale su da bi raskrižja s novim sustavom mogla raditi učinkovitije te omogućiti brži prolazak vozila.
Ipak, stručnjaci upozoravaju da postoje brojni izazovi. Kako bi sustav funkcionirao optimalno, na cestama bi morao biti dovoljno velik broj autonomnih vozila. Ako taj uvjet nije ispunjen, promet bi se i dalje morao odvijati uz pomoć klasične signalizacije.
Tehnologija još nije spremna za široku primjenu
Uvođenje novog sustava zahtijevalo bi i veliku obnovu postojeće prometne infrastrukture. Zamjena velikog broja semafora donijela bi visoke troškove te zahtijevala složene tehničke zahvate.
Zbog toga se u početnoj fazi kao najprikladnija mjesta za testiranje spominju luke, industrijske zone i druga ograničena područja u kojima se tehnologija može sigurnije razvijati i provjeravati.
Rim je tako napravio prvi korak prema mogućoj prometnoj budućnosti. Bijeli signal još je uvijek u fazi ispitivanja, ali smjer razvoja cestovnog prometa postaje sve jasniji – prema većoj povezanosti vozila, infrastrukture i umjetne inteligencije.
