Devet godina ova diplomirana ekonomistica radi u hotelu Admiral u Slanom, a prije toga deset godina radila je u hotelima Maestral u odjelu prodaje. Kao studentica bila je turistički predstavnik tako da joj je cijeli poslovni put vezan za turizam. U razgovoru za Dubrovački dnevnik osvrnula se na najveće izazove hotelijera, stanju na tržištu i dubrovačku sezonu.
Prema podacima iz svijeta, destinacije poput Turske i Egipta bilježe oporavak potražnje zahvaljujući nižim cijenama i all inclusive ponudi. Osjećaju li dubrovački hotelijeri ove sezone jaču konkurenciju tih tržišta?
-Konkurencija mediteranskih destinacija uvijek postoji i sasvim je prirodno da pratimo tržišna kretanja. Turska i Egipat posljednjih godina bilježe snažan oporavak, ponajprije zahvaljujući vrlo konkurentnim cijenama i razvijenom all inclusive modelu, koji odgovara određenom profilu gostiju. Međutim, Dubrovnik nudi bitno drugačiji turistički proizvod. Naša destinacija nije zamišljena kao odmor u kojem gost provodi cijeli dan ili tjedan unutar resorta. Dubrovnik je grad koji se doživljava – kroz njegovu povijest, kulturu, gastronomiju, otoke, prirodu i život lokalne zajednice. Hotel je važan dio tog iskustva, ali nije jedino mjesto na kojem gost provodi svoje slobodno vrijeme. To je potpuno drugačiji koncept odmora od klasičnog resortskog all inclusive modela i zato se ne natječemo isključivo cijenom, nego prvenstveno kvalitetom i jedinstvenim iskustvom koje nudimo. Tržište danas jest vrlo osjetljivo na cijene i svi moramo voditi računa o tome da gost za svoj novac dobije stvarnu vrijednost. Upravo zato kontinuirano ulažemo u kvalitetu usluge, zaposlenike i sadržaje, jer samo tako možemo dugoročno zadržati svoju konkurentnost.
Kakvo je trenutačno stanje s rezervacijama u dubrovačkim hotelima za glavni dio sezone u odnosu na isto razdoblje prošle godine?
-Rezervacije za glavni dio sezone za sada su u skladu s našim očekivanjima. Glavnina kapaciteta već je rezervirana i možemo reći da su osnovne baze za sezonu formirane. Jedan manji dio kapaciteta i dalje je raspoloživ te će se, kao i svake godine, popunjavati kroz last minute upite i najave.
Primjećujete li promjene u navikama gostiju, primjerice kraći boravak, kasnije rezervacije ili veću osjetljivost na cijene?
-Da, određene promjene su vidljive i one nisu specifične samo za Dubrovnik, već ih pratimo na razini ukupnog turističkog tržišta. Gosti danas planiraju putovanja opreznije, informiraniji su nego ikad i prije donošenja odluke uspoređuju veći broj destinacija. Primjećujemo da se rezervacije sve češće realiziraju u kraćem roku prije dolaska, a gosti su osjetljiviji na omjer cijene i kvalitete nego na samu cijenu. Oni žele biti sigurni da će za novac koji izdvajaju dobiti vrhunsku uslugu i kvalitetno iskustvo. Što se tiče duljine boravka, ona se posljednjih godina uglavnom stabilizirala na četiri do pet noćenja.
Koliko su cijene smještaja ove godine utjecale na potražnju za Dubrovnikom i smatrate li da je destinacija i dalje konkurentna u odnosu na mediteranske rivale?
-Cijene smještaja danas su svakako važan činitelj pri odabiru destinacije, ali nisu jedini. Gosti su postali racionalniji i zato Dubrovnik svoju konkurentnost ne može i ne treba graditi na cjenovnom nadmetanju s destinacijama koje imaju drugačiji turistički proizvod i troškovnu strukturu. Dubrovnik je premium destinacija i njegova najveća vrijednost nije u tome da bude najjeftiniji, nego da gostu pruži jedinstveno iskustvo – spoj svjetski poznate kulturne baštine, prirodnih ljepota, sigurnosti, vrhunske hotelske ponude i autentičnih doživljaja.
Koja tržišta ove godine ostvaruju najbolje rezultate kada je riječ o dubrovačkim hotelima, a s kojih tržišta bilježite eventualno usporavanje interesa?
-Kada govorimo o emitivnim tržištima, i dalje se potvrđuje da su Ujedinjeno Kraljevstvo i Sjedinjene Američke Države naši ključni izvori gostiju. Gledajući ostvarena noćenja u Dubrovačko-neretvanskoj županiji, gosti iz Ujedinjenog Kraljevstva i dalje su na prvom mjestu, dok su gosti iz Sjedinjenih Američkih Država po prvi put zauzeli drugo mjesto, prestigavši Njemačku. Na razini grada Dubrovnika upravo ta dva tržišta čvrsto drže vodeće pozicije, a posebno je zanimljiv i značajan rast tržišta Poljske, koje se u samo godinu dana popelo s desetog na šesto mjesto. Vidljivo je da je tržište Njemačke nešto usporilo u odnosu na prethodnu godinu, no riječ je i dalje o jednom od naših najvažnijih emitivnih tržišta. Upravo zato ne bih govorila o gubitku interesa, nego prije o promjenama u strukturi potražnje i različitoj dinamici pojedinih tržišta.
Što očekujete od posezone i može li ona nadoknaditi eventualne oscilacije tijekom ljetnih mjeseci?
Od posezone očekujemo dobre rezultate i vjerujem da će njezina važnost u godinama koje dolaze biti sve veća. Rujan i listopad više nisu samo produžetak ljeta, nego razdoblje koje sve veći broj gostiju svjesno bira za svoje putovanje. Znatan postotak gostiju želi izbjeći ekstremno visoke ljetne temperature te radije putuje u razdoblju kada su vremenski uvjeti ugodniji za razgledavanje, boravak na otvorenom i aktivan odmor. Međutim, posezona ne može u potpunosti nadoknaditi eventualne oscilacije tijekom srpnja i kolovoza. Glavna sezona i dalje ostvaruje najveći dio turističkog prometa i prihoda, a razina cijena u posezoni u pravilu je niža nego u vrhuncu sezone. Stoga se eventualni manjkovi ostvareni tijekom ljetnih mjeseci ne mogu jednostavno nadoknaditi kasnije, čak i uz vrlo dobru popunjenost. Naš cilj zato nije promatrati posezonu kao korektiv glavne sezone, nego kao važan segment turističke godine. Svaki dodatni mjesec kvalitetnog poslovanja znači stabilnije poslovanje hotelijera, dulje razdoblje zaposlenosti naših djelatnika i održiviji razvoj destinacije.
Odnedavno ste na čelu Strukovne grupe hotelijera Županijske komore Dubrovnik. Kako konkretno ova organizacija može pomoći hotelijerima u županiji. Koji su vaši najveći izazovi?
-Velika je čast što su mi kolege ukazali povjerenje. Tu funkciju doživljavam prije svega kao odgovornost prema cijelom hotelskom sektoru naše Županije. Strukovna grupa okuplja ljude koji iza sebe imaju bogato praktično iskustvo u turizmu i hotelijerstvu. To su profesionalci koji svakodnevno upravljaju hotelima, donose poslovne odluke, vode velike sustave i vrlo dobro poznaju izazove s kojima se sektor suočava. Upravo zato smatram da je važno da ljudi iz struke sudjeluju u razgovorima, pregovorima i oblikovanju prijedloga koji se odnose na razvoj turizma. Nitko ne poznaje operativnu stvarnost bolje od onih koji je svakodnevno žive. Volim povući paralelu s nogometom. Ovih dana pratimo najbolje reprezentacije na Svjetskom prvenstvu. Nijedna reprezentacija nije sastavljena od jedanaest igrača iz istog kluba niti pobjeđuje zahvaljujući jednom pojedincu. Okupljaju se najbolji u svojim sredinama, svatko donosi svoje iskustvo, znanje i kvalitetu, a tek zajedničkim nastupom postaju tim koji može ostvariti rezultat.
Nemamo regulatorne ovlasti niti donosimo odluke, to rade ovlaštene institucije. Ali smo snažan glas struke – partner koji svojim iskustvom, argumentima i praktičnim rješenjima doprinosi donošenju kvalitetnijih odluka. Naši najveći izazovi dobro su poznati – radna snaga, rast operativnih troškova, održavanje konkurentnosti, produljenje sezone i daljnje podizanje kvalitete. Nijedan od tih izazova ne može riješiti jedan hotel ili jedan čovjek. Kao i u sportu, najbolji rezultat postiže se kada svatko odigra svoju ulogu, a cijeli tim igra za isti cilj.
Na koji način mislite da se dubrovački i županijski hotelski sektor treba prilagođavati tržištu i rastućim očekivanjima gostiju koji zasigurno traže visoke razine kvalitete usluge?
-Mislim da je važno krenuti od činjenice koju mi, koji ovdje živimo, ponekad zaboravimo. Naša destinacija već ima razvijen osjećaj za vrhunsku kvalitetu. Kada svaki dan prolazite Stradunom, gledate zidine ili radite u hotelu s pogledom na jedno od najljepših mora na svijetu, lako je izgubiti osjećaj koliko je to zapravo posebno. Ono što je nama svakodnevica, našim je gostima često životna impresija. Dubrovnik pritom ima jednu veliku prednost – raspolaže ljudima koji razumiju hotelijerstvo i turizam. Imamo znanje, iskustvo i kulturu kvalitete koja nam omogućuje da vrlo brzo prepoznamo što tržište traži i da se tome prilagodimo. Ne slijedimo trendove radi trendova, nego znamo prepoznati one koji gostu stvaraju veću vrijednost i uspješno ih implementiramo u naš turistički proizvod. Upravo ta sposobnost brze prilagodbe jedna je od naših najvećih konkurentskih prednosti. U konačnici, kvaliteta nije projekt s početkom i krajem. Ona je način rada i odgovornost svih nas koji oblikujemo turističku ponudu. Upravo će sposobnost da kontinuirano učimo, prilagođavamo se i surađujemo biti ključ dugoročne konkurentnosti našeg hotelijerstva i destinacije.
