Toplinski val utjecao je i na temperature mora koje negdje dosežu gotovo 30 stupnjeva. Na zagrijavanje Jadrana već neko vrijeme upozoravaju znanstvenici koji su primijetili promjene u morskom ekosustavu. U Jadran dolaze nove, invazivne, vrste koje potiskuju domaće, autohtone organizme- piše HRT
Dok se Hrvatska bori s toplinskim valom, zabrinjavajući podaci stižu i iz Jadrana. More kod Dubrovnika jučer je dosegnulo gotovo 26 stupnjeva, no znanstvenici upozoravaju da je pravi problem skriven duboko ispod površine. Dr. sc. Rade Garić, viši znanstveni suradnik Instituta za more i priobalje Sveučilišta u Dubrovniku, rekao je za središnji Dnevnik HTV-a da se Jadran od 1985. godine zagrijao za čak 1,2 stupnja, a tempo zagrijavanja posljednjih se godina značajno ubrzao.
Još više zabrinjava činjenica da su znanstvenici u posljednjih 30 godina zabilježili više od 20 novih vrsta planktona, među kojima su dvije potpuno nove vrste koje dosad nisu bile poznate znanosti.
– Cijeli Jadran, cijeli vodeni stupac, zagrijava se iznimno brzo, više nego što su predviđale prognoze, upozorio je Garić.
Iako je temperatura mora kod Dubrovnika danas bila gotovo 26 stupnjeva, riječ je samo o površinskom sloju. Znanstvenici su istraživali što se događa na dubinama između 200 i 800 metara.
– Mjerili smo temperature mora od 1985. do 2025. godine i utvrdili da se Jadran zagrijao za 1,2 stupnja. Posebno zabrinjava što se od 2011. godine stopa zagrijavanja dodatno ubrzala, rekao je Garić.
Prema njegovim riječima, more se sada zagrijava brzinom od jednog stupnja svakih 16 godina.
– To je iznimno puno i više od bilo kakvih prognoza, istaknuo je.
Porast temperature donosi i velike promjene u morskom ekosustavu. U posljednja tri desetljeća znanstvenici su u Jadranu pronašli više od 20 novih vrsta planktona.
– Samo 2022. godine opisali smo dvije nove vrste želatinoznog planktona, potpuno nove za znanost, rekao je Garić.
Posebno zabrinjava činjenica da su nove vrste pronađene u Jadranu, koji se smatra jednim od najbolje istraženih mora u Mediteranu.
– Velika je šansa da su te vrste došle izvana, a ne da su nastale ovdje, dodao je.
Na pitanje jesu li nove vrste posljedica mutacija uzrokovanih višim temperaturama, Garić pojašnjava da evolucijski procesi nisu tako jednostavni.
– Moguće je da su neke vrste u prošlosti jednostavno bile previdjene zbog nedostatka stručnjaka. Zato se uvijek vraćamo starim uzorcima i provjeravamo jesu li doista nove, objasnio je.
Institut za more i priobalje Sveučilišta u Dubrovniku čuva zbirku uzoraka još od 70-ih godina prošlog stoljeća, što znanstvenicima omogućuje usporedbu s današnjim nalazima.
Iako zasad nema velikih poremećaja među planktonom u južnom Jadranu, prvi znakovi promjena već su vidljivi.
– U Mljetskim jezerima zabilježili smo da je jedna domaća vrsta meduze potisnuta dolaskom strane vrste, upozorio je Garić.
Dodao je kako će nastavak zagrijavanja mora dugoročno mijenjati sastav biljnih i životinjskih zajednica u Jadranu.
– Sigurno će s vremenom dolaziti do promjene sastava tih populacija, zaključio je.
