U Općoj bolnici Dubrovnik u sklopu koronarne intervencije primijenjen je Cardioverse, napredni sustav temeljen na umjetnoj inteligenciji koji očitava karakteristike aterosklerotskog plaka i pomaže interventnim kardiolozima u odabiru optimalnog načina liječenja koronarne bolesti.
Zahvat je izveo interventni kardiolog prof. dr. sc. Josip Lukenda, dok su za računalom istodobno bili kardiolozi dr. Pero Markunović i dr. Dino Džamastagić, koji su u sustavu Cardioverse analizirali karakteristike plaka kod pacijenta i nalaze prenosili kolegi u sali. Takva istodobna suradnja – jedan liječnik uz pacijenta, dvojica uz napredni softver – omogućila je da se odluka o vrsti i načinu liječenja donese na temelju detaljnog uvida u sastav i strukturu suženja, a ne samo na temelju klasične angiografske slike.
Što Cardioverse zapravo “vidi”
Za razliku od standardne koronarografije, koja prikazuje obris lumena krvne žile, Cardioverse uz pomoć algoritama umjetne inteligencije prepoznaje i razlikuje pojedine sastavnice plaka – kalcificirane, lipidne i fibrozne komponente – te procjenjuje njegovu raspodjelu, duljinu lezije i stvarne dimenzije krvne žile.
Ti podaci izravno mijenjaju tijek zahvata. Na temelju njih kardiolog preciznije odlučuje treba li lezija posebnu pripremu prije implantacije, kolikog promjera i duljine stent treba biti, gdje su optimalne zone njegova nalijeganja te je li nakon implantacije potrebna dodatna optimizacija. Rezultat je liječenje krojeno prema svakom pojedinom pacijentu i njegovoj krvnoj žili, uz manji rizik od nepotpuno raširenog stenta i kasnijih komplikacija.
Timski rad kao standard
Iskorak nije samo tehnološki. Ovakav model rada, u kojem svi interventni kardiolozi odjela i medicinske sestre/tehničari te radiološki inžinjeri istodobno sudjeluju u analizi i donošenju odluke, znači da se znanje i iskustvo cijelog tima ugrađuju u svaki pojedini zahvat. Mlađi kolege pritom uče uz zahvat koji se upravo izvodi, a najzahtjevnije lezije dobivaju višestruku stručnu procjenu prije nego što se donese konačna odluka. Uz to medicinske sestre i tehničari također razvijaju znanja i vještine korištenja novih tehnologija, jer bez njihovog angažmana ovakav proces nebi bio moguć.
Financijski aspekt
Primjenom cardioverse je moguća ušteda materijala, a samim time i financijska ušteda za bolnicu jer primjenom ct ffr-a se radi selekcija pacijenata koji nisu za intervencijski zahvat. Dakle pored kliničke vrijednosti program umjetne inteligencije donosi i efektivniji odnos troškova i koristi.
Obzirom da UI može mjeriti i upalne parametre epikardijalnog masnog tkiva što je novi parametar koji se koristi u predikciji ACS, a nedavnom studijom je potvrđena korist takav program bi unaprijedio klinicku praksu i stavio nas odjel uz bok ne samo hrvatskim već i renomiranim europskim centrima.
Podrška Uprave i Odjela
Uprava Opće bolnice Dubrovnik i voditelj Odjela za kardiologiju doc. dr. sc. Jerko Ferri-Certić prepoznali su važnost edukacije, timskog rada i praćenja novosti u liječenju bolesti srca te su podržali uvođenje ove metode u svakodnevnu praksu. Kontinuirano ulaganje u opremu i u znanje liječnika i medicinskih tehničara posljednjih je godina dubrovačku interventnu kardiologiju svrstalo uz bok većim hrvatskim centrima, a pacijentima s juga Hrvatske omogućilo suvremeno liječenje bez putovanja u udaljene kliničke centre.
Iskorak za pacijente dubrovačke regije
Primjena sustava Cardioverse u očitavanju suženja na krvnim žilama predstavlja novi iskorak u liječenju bolesti srca u dubrovačkoj bolnici. Uz iskusan tim, modernu koronarnu salu i spremnost na uvođenje novih tehnologija, pacijenti dubrovačke regije dobivaju liječenje koje je istodobno preciznije, sigurnije i prilagođeno njihovoj individualnoj bolesti.
