Ušli ste ovih dana u more i niste osjetili ono poznato, trenutačno osvježenje? Razlog je vrlo jednostavan: Jadran je mjestimice zagrijan gotovo do 30 stupnjeva, a ponegdje tu granicu i prelazi. Podaci DHMZ-a pokazuju koliko se more zagrijalo: Malo jezero na Mljetu dosegnulo je ovih dana 30,7 °C, Veliko jezero 29,7 °C, u Dubrovniku je izmjereno do 29,1 °C.
Takve temperature nameću vrlo konkretno pitanje: hladi li nas more od gotovo 30 stupnjeva još uvijek i koliko toplo mora postati prije nego što ljudskom tijelu prestane pružati pravo rashlađenje?
I dok more od 29 ili 30 stupnjeva mnogima zvuči idealno za dugo kupanje, upravo se iza tog osjećaja krije zanimljiva fiziologija ljudskog tijela. O tome je za Jutarnji list govorila liječnica Marija Rakovac, redovita profesorica Kineziološkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i voditeljica Katedre za medicinu sporta i vježbanja.
Dobra je vijest da more od 29 ili 30 stupnjeva ipak nije toliko toplo da bi prestalo hladiti čovjeka.
“Da, i visoke temperature mora od 29 do 30 stupnjeva još uvijek hlade ljudsko tijelo, ali je učinak tog hlađenja značajno manji nego u moru temperature 24 do 25 stupnjeva”, kaže Rakovac.
U svom znanstvenom radu se bavila upravo termoregulacijom i središnjom temperaturom tijela, pa dobro poznaje mehanizme kojima organizam stvara i gubi toplinu. Razlog leži u vrlo jednostavnoj fizici našeg tijela, objašnjava profesorica. Temperatura njegove unutrašnjosti, takozvana središnja temperatura, prosječno iznosi oko 37 °C, dok je temperatura kože otprilike 33 do 35 °C. Sve dok je voda hladnija od kože i unutrašnjosti organizma, toplina prelazi iz tijela u vodu.
“Zbog te temperaturne razlike, odnosno temperaturnog gradijenta, tijelo će svoju toplinu odavati morskoj vodi i time će se hladiti”, kaže Rakovac. Pritom je voda izuzetno učinkovita u prijenosu topline: provodi je približno 25 puta bolje od zraka, pa je i relativno mala temperaturna razlika dovoljna da čovjek u vodi gubi toplinu.
Velika je razlika kupate li se u moru od 24 ili 30 stupnjeva
No upravo je veličina te temperaturne razlike, kako objašnjava liječnica, ključna za ono što osjećamo kada uđemo u more. Ako je more 24 do 25 °C, razlika u odnosu na središnju temperaturu tijela iznosi otprilike 12 do 13 stupnjeva. Ako je more zagrijano na 29 do 30 °C, ta razlika pada na svega 7 do 8 stupnjeva.
Još je očitije usporedimo li more s temperaturom kože. Kod mora od 24 do 25 stupnjeva razlika je otprilike 9 do 10 stupnjeva, dok kod mora od 29 do 30 stupnjeva ostaje tek četiri do pet.
“Temperaturna razlika koja potiče gubitak topline iz tijela u moru temperature 29 do 30 stupnjeva oko 40 posto je manja”, objašnjava Rakovac.
Međutim, stvarni gubitak topline ne može se izračunati samo iz temperature vode. Ovisi i o temperaturi kože, cirkulaciji krvi kroz kožu, količini potkožnog masnog tkiva, koje djeluje kao izolator, te o tome mirujemo li ili intenzivno plivamo i pritom sami proizvodimo dodatnu toplinu.
“Zato odgovor nije potpuno jednostavan ni jednak za svakoga. Na gubitak topline utječu individualni čimbenici, protok krvi kroz kožu, količina potkožnog masnog tkiva, ali i intenzitet tjelesne aktivnosti”, kaže Rakovac.
Granica postoji: oko 34 do 35 stupnjeva
Postoji li onda temperatura na kojoj kupanje više praktički ne hladi? Postoji, i iznenađujuće je blizu temperaturama koje se povremeno mogu izmjeriti u vrlo plitkom i zatvorenom moru.
“U znanstvenoj literaturi kao takozvana termoneutralna temperatura vode najčešće se spominje temperatura od 34 do 35 °C”, kaže Rakovac. Pri takvoj temperaturi uronjeno tijelo više se ne bi osjetnije hladilo, a iznad nje bi se počelo zagrijavati. Već pri temperaturi vode oko 33 °C hlađenje postaje značajno manje učinkovito, dodaje.
Ljetna zamka
Postoji i jedna tipično ljetna zamka.
“Ako osoba dulje boravi u plićaku i izravno je izložena suncu, temperatura tijela može čak nastaviti rasti”, kaže Rakovac.
Dakle, činjenica da smo u moru ne znači automatski da smo zaštićeni od pregrijavanja.
