U srijedu, 26. kolovoza 2026., Dubrovačke knjižnice u okviru programa „Priče iz Ragusine“ predstavljanjem knjige Milane Vuković Runjić „Glas izdaleka – portret Ilije Crijevića“ kreću u potragu za ovim vrsnim dubrovačkim latinistom, pjesnikom i prozaistom.
Predstavljanje će se održati u Znanstvenoj knjižnici (Cvijete Zuzorić 4) s početkom u 20 sati. Uz autoricu o knjizi će govoriti povjesničarka književnosti i književna kritičarka dr. sc. Katja Bakija, dok će stihove Ilije Crijevića interpretirati Ante Tonći Đurković, član Kazališne družine Kolarin.
Postojao je svijet u kojem su davno mrtvi pjesnici bili živi, a poezija predmet intenzivnoga razmišljanja i rasprava. Taj i takav svijet sve nam je dalji, a pjesnički glasovi tek povremeno poput jeke dopru do nas.
Svojom najnovijom knjigom „Glas izdaleka“ Milana Vuković Runjić oslikava portret Ilije Crijevića (1463. – 1520.), dubrovačkog latinista koji je kao mladić u Rimu okrunjen pjesničkim lovorovim vijencem. Ponosan na iskazanu mu čast, vrativši se u Grad, polako se odriče snova o budućim trijumfima. Umjesto slave na europskim dvorovima i sveučilištima čekali su ga birokratski poslovi, izvjesno vrijeme provedeno u tamnici te nelagodne službe u pograničnim utvrdama.
Bogat opus ovog vrsnog poznavatelja Vergilija, Plauta, Propercija, Tibula, Katula, Cicerona i brojnih drugih klasika, svjedoči o vrhunskom pjesniku i poznavatelju antike te nadahnutom govorniku, koji će duh rimske komedije koju je osobito štovao prenijeti i svojim učenicima u dubrovačkoj gimnaziji, među kojima su Nikola Nalješković i Marin Držić.
Zahvaljujući suvremenim prijevodima, „glas izdaleka“ Ilije Crijevića stiže i do nas. Milana Vuković Runjić svojim ogledom tom glasu daje kontekst vremena i prostora, nastojeći jednom iznimnom duhu osigurati prepoznatljivost i izvan uskih filološko-povijesnih krugova, Ilijinom (auto)epitafu usprkos:
Šutljiv se Ilija, evo u tamnu zakutku skriva:
Zavisti okrutna, ti o meni ne pričaj sad!
O autorici:
Milana Vuković Runjić rođena je u Zagrebu 1970. godine, gdje je diplomirala, magistrirala i doktorirala književnost. Dosad je objavila tridesetak knjiga proze i poezije, među kojima zbirku eseja Proklete Hrvatice, romane Delfin, More ili san, Majstori u mojoj kući, Hotel u oblacima 1914., ciklus knjiga za djecu Vladimir i Matilda, Tajna Šuplje kule i Mjesec od papira te knjigu za mlade Vampir Đuro. Knjiga Proust u Veneciji, Matoš u Mlecima bila je u užem izboru za nagrade „Višnja Machiedo“, „Zvane Črnja“ i „Kiklop“, a roman Delfin (Ivanu Gučetiću) za nagradu „Benjamin Tolić“. Za urednički rad dobila je nagradu „Kiklop“ 2005. godine, a za književni Nagradu Grada Zagreba 2016. te nagradu „Artefakt“ 2022. za dječji roman Tajna Šuplje kule. Pisala je za domaće novine i časopise poput Foruma, Republike, Europskog glasnika, Vijenca i Kola (gdje je od 2025. članica uredništva), te za slovensko Delo, talijanski Internazionale i američki The Believer.
