Početak prošlog mjeseca bio je noćna mora za stanovnike Konavala, ali i one koji su se zaputili prema GP Karasovići. Kilometarske kolone, koje su se jako sporo micale, stvorile su nervozu, ali i otvorile neka stara pitanja.
Situacija je bila toliko ozbiljna da je načelnik Općine Konavle Božo Lasić aktivirao Stožer civilne zaštite. Upozorio je kako se na graničnom prijelazu Karasovići čekalo i do deset sati, zbog čega su Konavle bile praktički paralizirane, a stanovnike pozvao da odgode sva putovanja koja nisu nužna. Lasić je pritom podsjetio kako na problem dugih kolona i posljedice koje tranzitni promet prema Crnoj Gori ima za Konavle upozorava već godinama. Od nadležnih institucija ponovno je zatražio hitne mjere, ali i trajno rješenje problema gužvi i dugih čekanja na granici.
Brza cesta, brza cesta – pisali su u komentarima mnogi. Iako je planirana do Zračne luke Čilipi, mnogi smatraju da bi se trebala produljiti do graničnog prijelaza, ali i u njoj vide rješenje prometnog kaosa koji, sve češće, obuhvaća Konavle, ali i Župu. No, prema odgovoru Hrvatskih cesta jasno je da će na takvo rješenje ipak trebati pričekati.
„Nakon provedenih dodatnih analiza i niza koordinacijskih sastanaka s predstavnicima lokalne i regionalne samouprave, načelno je usuglašena nova trasa prometnice koja će biti predmet daljnje tehničke razrade. Naime, ranije razmatrana varijanta trase preko rijeke Omble više nije u razmatranju. Nova trasa će zadržati postojeći dubrovački most. Trenutno se finaliziraju dodatna varijantna rješenja i prometne analize”, stoji u odgovoru Hrvatskih cesta, uz objašnjenje da se završetak analiza očekuje tijekom rujna, nakon čega će se pokrenuti izrada Studije utjecaja na okoliš odnosno postupak procjene utjecaja zahvata na okoliš. Rješenje će biti prezentirano javnosti u sklopu javne rasprave. Naglašavaju da je riječ o složenom infrastrukturnom projektu, a jasno je to i iz nastavka – uz završetak okolišne procedure, potrebno je izraditi projektnu dokumentaciju, ishoditi lokacijsku i građevinsku dozvolu te provesti postupke rješavanja imovinsko-pravnih odnosa.
RJEŠENJE ZA KOLONE SE ČEKA
„Početak realizacije projekta odnosno izvođenja radova moguće je očekivati nakon završetka svih zakonom propisanih postupaka, ishođenja potrebnih dozvola i osiguranja financiranja projekta”, kazali su iz Hrvatskih cesta.
Realizacija brze ceste tako ne zvuči kao nešto što će se dogoditi ‘sutra’, što i ne ulijeva optimizam. Ipak, problem gužvi koje opterećuju Karasoviće nije stavljen ‘pod tepih’.
„U pogledu graničnog prijelaza, Hrvatske ceste su pokrenule postupak izrade projektne dokumentacije za izradu potpuno neovisna, dodatna tri prometna traka u duljini 1500 m za završni prilaz GP Karasovići, gdje nam je cilj akumulacija vozila, odnosno, ublažavanje i smanjivanje gužvi koje se stvaraju formiranjem dugih kolona na državnoj cesti za ona vozila koja čekaju na prijelaz državne granice. Izrada dokumentacije je planirana kroz tekuću godinu, a nakon ishođenja svih potrebnih dozvola odmah bi se pristupilo izgradnji dodatnih trakova”, kažu Hrvatske ceste.
No, zasad, problem ostaje aktivan. S Carinskom upravom provjerili smo kako reagiraju kada dođe do situacija pojačanih gužvi. Naglasili su nam da djeluju usuglašeno s graničnom policijom kako bi se osigurala što bolja protočnost prometa, ali i da na povećanje prometa – ne mogu utjecati. Ipak, poduzimaju sve mjere koje su im na raspolaganju kako bi ubrzali postupanje i pridonijeli što učinkovitijem odvijanju prometa.
„Na konkretnom graničnom prijelazu nadležna ustrojstvena jedinica Carinske uprave, u dogovoru s nadležnom ustrojstvenom jedinicom Policijske uprave dubrovačko-neretvanske, zbog pojačanog prometa oslobodila je prometnu izlaznu traku radi povećanja protočnosti putničkog prometa. Istodobno su carinske formalnosti vezane uz teretni promet provođene na parkiralištu graničnog prijelaza, čime se dodatno omogućilo nesmetano odvijanje putničkog prometa”, objasnili su.
RAZLOGA JE VIŠE
Kontaktirali smo i PU dubrovačko-neretvansku, gdje kažu da je tijekom najopterećenijih dana krajem srpnja i početkom kolovoza na graničnom prijelazu Karasovići zabilježen izrazito intenzivan promet putnika i vozila.
„Iako je intenzitet prometa u spomenutom vikendu bio iznimno velik, ne možemo govoriti o povećanju u odnosu na isto razdoblje prošle godine”, objašnjavaju.
Teško je uprijeti prstom u jedan razlog koji je doveo do katastrofalne prometne situacije jer je riječ o spletu okolnosti.
„I ranijih su godina najintenzivniji vikendi bili upravo oni krajem srpnja i početkom kolovoza, kada se promet na graničnim prijelazima prema Crnoj Gori pojačava u oba smjera. Ove je godine 1. kolovoza pao na subotu, a poznato je da u susjednoj Italiji kolektivni godišnji odmori počinju upravo od tog datuma. U dijelu pokrajina u Njemačkoj, kao i u još nekoliko zapadnoeuropskih zemalja, školska godina završava 31. srpnja”, kažu iz policije, a sve je to doprinijelo tome da se veliki broj državljana Albanije i Kosova koji žive u zapadnoj Europi baš u petak uputi prema svojim matičnim državama.
„Većina tih putnika našla se na prometnicama naše Policijske uprave već u subotu, kada su se kolone počele stvarati već od izlaza s autoceste. Cestovna infrastruktura koja vodi do graničnih prijelaza prema Crnoj Gori u cijelom je svojem profilu dvotračna cesta. Tek je na samom graničnom prijelazu moguće preusmjeriti promet u više prometnih traka te razdvojiti teretni, autobusni i putnički promet”, kažu iz policije i objašnjavaju da je sve to stvorilo dojam znatnog povećanja intenziteta prometa, dok bi situacija bila drugačija da se isti promet raspodijelio na više dana u tjednu.
CESTE NE MOGU PRATITI NAJVEĆA OPTEREĆENJA
„Također, od puštanja u promet Pelješkog mosta i teritorijalnog povezivanja Republike Hrvatske, putnici koji tranzitiraju kroz našu županiju više ne prolaze kroz granične prijelaze Klek i Zaton Doli. Ti su prijelazi prije usporavali promet prema Karasovićima, dok se sada putnici bez zaustavljanja u kolonama kreću izravno prema graničnim prijelazima s Crnom Gorom. Sve su ove okolnosti pridonijele intenzivnijem prometu na pristupnim cestama i na samim graničnim prijelazima, osobito tijekom ljetnih mjeseci”, kažu.
Spominjalo se i da je na gužve utjecala i primjena Uredbe o sustavu ulaska/izlaska (EES), ali gužve koje su zabilježene na graničnim prijelazima 1. i 2. kolovoza ne mogu se izravno povezati s operativnim procedurama i primjenom tog sustava, kažu iz policije, jer se u najvećoj mjeri radilo o građanima EU ili državljanima Kosova ili Albanije s reguliranim statusom boravka u zemljama članicama.
Pojačani promet tijekom tog udarnog vikenda se očekivao, a angažiran je i dovoljan broj policijskih službenika, koji su graničnu kontrolu obavljali i na samim prometnim trakama. No, iz policije naglašavaju da je velika gužva bila i na graničnim prijelazima u Crnoj Gori, gužve su se stvarale i na D8, ali i kroz druga mjesta na pravcima prema graničnim prijelazima. Zato su se u postupanje uključili i policijski službenici iz prometne i interventne policije.
Kako se nositi s budućim sličnim ‘udarima’ teško je reći.
„Granična policija, sukladno analizi rizika te praćenju i analiziranju kretanja putnika i vozila, planira i organizira dostatne kadrovske i tehničke kapacitete kako bi osigurala što bolju protočnost prometa. Međutim, cestovna infrastruktura koja vodi do graničnih prijelaza, kao i sama infrastruktura na graničnom prijelazu, svojim kapacitetom ne može u potpunosti odgovoriti na prometne izazove tijekom najvećih opterećenja”, objasnili su.
Ostaje se nadati da će Hrvatske ceste što prije pristupiti provedbi projekta koji bi, makar donekle, mogao smanjiti opterećenje granice i da se slične gužve kao početkom kolovoza ipak neće tako skoro ponoviti.
*Objavljeno u tiskanom izdanju Dubrovačkog dnevnika
