Zato 12 novih električnih autobusa koje je Libertas predstavio u svom sjedištu u Komolcu nije posebno zanimljivo samo zato što se radi o vozilima na struju.
Puno je važnije što njihov dolazak govori o smjeru u kojem Dubrovnik pokušava razvijati javni prijevoz: kao sustav koji mora biti dovoljno pouzdan, dostupan i ugodan da ga građani stvarno žele koristiti, ali i dovoljno čist da dodatno ne opterećuje grad koji već ima ozbiljan problem s prometnim pritiskom.
Libertas je kroz projekt „Elektrifikacija javnog autobusnog prijevoza“ nabavio 12 potpuno električnih niskopodnih autobusa MAN Lion’s City 12E. Ukupna vrijednost projekta iznosi 10,49 milijuna eura, od čega je 8,394 milijuna eura, odnosno 80 posto, osigurano bespovratnim sredstvima Europske unije kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti 2021. – 2026., odnosno NextGenerationEU.
S dodatna dva električna autobusa financirana kroz ITU mehanizam, Dubrovnik bi trebao imati ukupno 14 novih električnih autobusa, a nova vozila uključivat će se u redovni promet na svim gradskim linijama Libertasa.
Novi vozni park za grad s velikim prometnim pritiskom
Novi autobusi mogu prevesti najmanje 75 putnika, a baterijski sustav omogućuje domet od najmanje 360 kilometara, što ih čini prilagođenima svakodnevnom prometovanju na gradskim linijama.
„Novi autobusi dugi su oko 12 metara i široki 2,5 metara, mogu prevesti najmanje 75 putnika, od čega je 28 sjedećih mjesta, a opremljeni su elektromotorom snage 160 kW trajno i do 230 kW maksimalno. Baterijski sustav omogućuje domet od najmanje 360 kilometara, dok je i nakon deset godina korištenja predviđen domet od najmanje 300 kilometara. Autobusi imaju dva mjesta za punjenje, sprijeda i straga, što omogućuje jednostavnije i fleksibilnije punjenje vozila“, istaknuo je direktor Libertasa Pero Milković.
Te brojke postaju zanimljivije tek kada ih se stavi u kontekst svakodnevnog korištenja. Električni autobus u Dubrovniku mora raditi cijeli dan, u gradu s usponima, ljetnim temperaturama, velikim brojem putnika i linijama koje povezuju povijesnu jezgru, stambena naselja i prigradska područja. No odluka o elektrifikaciji u Libertasu nije donesena samo zbog tehnologije ili smanjenja emisija.
„Inicijativa za nabavu 12 električnih autobusa proizašla je iz potrebe za daljnjom modernizacijom voznog parka i podizanjem kvalitete javnog prijevoza, prije svega za naše građane i putnike. Za Libertas ovo predstavlja važan iskorak prema sigurnijem, pouzdanijem i učinkovitijem prijevozu, uz racionalnije korištenje resursa i smanjenje operativnih troškova.
Posebna pažnja posvećena je sigurnosti, od suvremenih sustava pomoći vozaču, kamera i nadzora prostora oko vozila do rješenja koja dodatno štite putnike, pješake i ostale sudionike u prometu. Vodilo se računa i o potrebama slijepih i slabovidnih osoba te osoba smanjene pokretljivosti, kako bi javni prijevoz bio što sigurniji, pristupačniji i jednostavniji za sve korisnike.
Vjerujemo da će naši putnici prepoznati prednosti suvremenijih vozila, veće udobnosti i kvalitetnije usluge. U konačnici, ovo nije samo ulaganje u nova vozila i tehnologiju, nego prije svega ulaganje u naše građane, putnike i budućnost javnog prijevoza u Dubrovniku“, kaže Milković.
Za putnika je važnije koliko je prijevoz stvarno dostupan
Upravo se taj dio najbolje vidi na detaljima koje će putnici koristiti svaki dan. Autobusi su potpuno niskopodni i prilagođeni osobama smanjene pokretljivosti, roditeljima s dječjim kolicima te osobama u invalidskim kolicima. Imaju preklopnu rampu, poseban prostor za kolica i funkciju spuštanja vozila na stajalištu radi lakšeg ulaska i izlaska.
Za stariju osobu, roditelja s dječjim kolicima ili osobu smanjene pokretljivosti upravo takvi detalji mogu biti razlika između toga je li javni prijevoz stvarno dostupan ili samo formalno postoji.
Vozila su opremljena i sustavima za zvučnu najavu stanica, klimatizacijom te nizom sigurnosnih tehnologija koje pomažu vozaču i dodatno štite putnike, pješake i bicikliste.
Autobusi bez punionica bili bi prilično skup ukras
Projekt nabave autobusa nastavak je zasebnog projekta izgradnje infrastrukture za njihovo punjenje, završenog 31. srpnja 2026. Vrijednost projekta „Infrastruktura za punjenje e-autobusa“ iznosi 1,138 milijuna eura, od čega je 909.600 eura osigurano sredstvima Europske unije. Na lokaciji Ogarići izgrađeno je šest punionica. Milković je najavio da bi već iduće sezone mogle biti izgrađene još dvije punionice, vrijedne oko 2,5 milijuna eura.
To je dobar primjer koliko se tranzicija javnog prijevoza prema električnim vozilima razlikuje od obične kupnje novih autobusa. Vozilo je samo jedan dio sustava. Iza njega moraju postojati punionice, dovoljan priključni kapacitet, raspored punjenja, obučeni vozači i tehničko osoblje te organizacija koja može osigurati da autobus ujutro izađe na liniju s dovoljno energije za cijelu smjenu.
Elektrifikacija sama po sebi ne rješava promet
Dolazak novih autobusa važan je dio modernizacije voznog parka, ali elektrifikacija sama po sebi ne rješava dubrovački prometni problem. Električni autobus i dalje može stajati u gužvi jednako dugo kao dizelski. Ne smanjuje broj automobila na cesti samim time što je tih i nema ispušnu cijev.
Pravi učinak pojavljuje se tek ako kvalitetniji javni prijevoz postane dovoljno privlačan da dio ljudi odluči automobil ostaviti kod kuće. Baš iz tog razloga su dostupnost, pouzdanost, učestalost linija i kvaliteta samog iskustva putovanja jednako važni kao i vrsta pogona.
Upravo to posljednjih godina pokušava postići i Europska unija
Dubrovnikova nabava nije izoliran projekt, nego se uklapa u puno širi europski zaokret prema javnom prijevozu s nultim emisijama. Financijski temelj predstavlja Mehanizam za oporavak i otpornost, uspostavljen Uredbom (EU) 2021/241 Europskog parlamenta i Vijeća. Zelena tranzicija postavljena je kao jedno od ključnih područja ulaganja instrumenta NextGenerationEU.
Politički smjer dodatno je definiran u Rezoluciji Europskog parlamenta o novom okviru EU-a za urbanu mobilnost iz svibnja 2023. godine. Parlament u njoj naglašava potrebu za učinkovitim, pouzdanim, uključivim i cjenovno dostupnim javnim prijevozom te za snažnijom potporom prijevozu s nultim i niskim emisijama.
Takva ulaganja pritom nisu zamišljena samo kao način smanjenja emisija. Europski parlament razvoj modernog javnog prijevoza povezuje i sa smanjenjem prometnih gužvi, povećanjem sigurnosti i dostupnosti te poboljšanjem kvalitete života u gradovima.
Europski parlament podržao je i strože ciljeve za smanjenje emisija novih teških vozila, prema kojima bi novi gradski autobusi od 2035. trebali biti vozila s nultim emisijama.
Dubrovnik tako s novih 14 električnih autobusa ne radi nešto što će za desetak godina izgledati posebno futuristički. Radi ono prema čemu se cijeli europski sustav javnog prijevoza već kreće.
Važan korak prema modernijem javnom prijevozu
Dolazak 12 novih električnih autobusa zato nije samo zamjena jednog tipa vozila drugim. U kombinaciji s novom infrastrukturom za punjenje, dodatna dva električna autobusa koja dolaze kroz ITU mehanizam i nastavkom obnove voznog parka, Libertas postupno gradi sustav javnog prijevoza koji je tiši, dostupniji, energetski učinkovitiji i prilagođeniji potrebama putnika.
Za Dubrovnik, grad u kojem prometni pritisak već godinama snažno utječe na svakodnevni život, takav iskorak ima posebno značenje. Kvalitetniji javni prijevoz može istodobno smanjivati emisije i buku, povećavati sigurnost i pristupačnost te građanima ponuditi bolju alternativu osobnom automobilu.
Upravo u tome leži širi značaj projekta. Elektrifikacija Libertasa nije završetak modernizacije javnog prijevoza, nego jedna od njezinih važnijih etapa. S ukupno 14 novih električnih autobusa Dubrovnik ulazi u skupinu gradova koji europske ciljeve zelene urbane mobilnosti već pretvaraju u vrlo konkretnu svakodnevicu, na gradskim ulicama i linijama koje svakodnevno koriste njegovi građani i posjetitelji.
