Turistička sezona u Dubrovniku je daleko od svog kraja, no sam vrhunac je na izmaku, što je obično povod za podvlačenje crta i računica, te sumiranje prvih rezultata. Početak rujna je obično prvi rok u kojem se daje odgovor na ono vječno pitanje – kakva je bila sezona?
No, kad je riječ o destinaciji poput Dubrovnika, to pitanje za sobom povlači i neka druga pitanja. Kako planski promišljati o budućnosti destinacije? Je li puko prebrojavanje turista pokazatelj uspješne sezone? Kakav je omjer cijene i kvalitete? Jesmo li (pre)skupi? Kako planirati sezonu tijekom trendova ultra last minutea?
Na samom početku sezone, ministar turizma Tonći Glavina pozvao je poduzetnike u turizmu na stabiliziranje cijena. Dubrovački turistički stručnjaci i dionici su govorili kako bi se, po prvi put, mogao dogoditi scenarij u kojem bi neki ugostitelji, zbog previsokih cijena koje ne opravdavaju kvalitetu, mogli zatvoriti vrata svojih objekata jer bi ih tržište moglo kazniti.
HOTELI SU STABILNI, RESTORANI FENOMENALNI
„Sve je prilično uravnoteženo i pozitivno, a pogotovo turistički sektor“, kaže predsjednica Županijske komore Dubrovnik Nikolina Trojić temeljem podataka Porezne uprave o fiskalizaciji i broju izdanih računa te njihovoj vrijednosti u prvih osam mjeseci ove godine. Zapravo je riječ o pokazateljima potrošnje, a potrošnja je jedan od najboljih pokazatelja uspješnosti turističke sezone.
Broj izdanih računa u hotelskom sektoru na području Dubrovačko-neretvanske županije u prvih osam mjeseci je rastao za pet posto, dok je njihova vrijednost veća za devet posto. Trojić podsjeća kako je u 2026. godini promijenjen sustav fiskalizacije u koju sada ulaze i transakcijski računi koji prije nisu.
„Stoga ne treba izazivati pretjerano oduševljenje zbog povećanja, no možemo zaključiti kako su pokazatelji stabilni i na razini prošlogodišnjih“, kazala je Trojić komentiravši potrošnju u hotelskom smještaju.
Kad je riječ o ugostiteljskom sektoru u prvih osam mjeseci ove godine, broj izdanih računa je rastao za sedam posto, a jednako je rasla i vrijednost tih računa.
„To je zapravo fenomenalan pokazatelj jer ruši priču o poskupljenjima koja se generiraju u ugostiteljskom sektoru“, govori Trojić.
U prijevodu, ovaj pokazatelj bi značio da gosti u restoranima troše nešto više nego lani, a cijene su jednake kao i lanjske jer povećanje potrošnje prati vrijednost računa.
NEMA ZNAČAJNIJIH POSKUPLJENJA U HOTELIMA
Kad govorimo o samom vrhuncu sezone, dakle lipnju, srpnju i kolovozu, Trojić navodi kako je situacija jednaka i kako postoji stabilnost i konstanta u broju izdanih računa i njihovoj vrijednosti, kako u hotelima, tako i u restoranima.
U lipnju je u hotelskom sektoru zabilježeno za jedan posto više izdanih računa, a njihova je vrijednost za osam posto veća nego lani. U srpnju je broj izdanih računa rastao za pet posto, a njihova vrijednost za devet. U kolovozu je u hotelima izdano šest posto više računa nego lani, a njihova je vrijednost rasla za osam posto. Kako Trojić kaže, broj izdanih računa generalno prati vrijednost pa se ne može govoriti o značajnijim poskupljenjima, a potrošnja je, u usporedbi s lanjskom, stabilna.
NEMA POSKUPLJENJA NI U RESTORANIMA
Kad je riječ o potrošnji u restoranima u srcu sezone, u lipnju se bilježi šest posto više izdanih računa čija je vrijednost četiri posto manja nego lani.
„Ovaj podatak govori kako je potrošnja bila nešto bolja od prošlogodišnje, ali su gosti konzumirali jeftiniju uslugu. Dakle, vrijednost izdanih računa nije pratila njihov broj te je njihova konzumacija u restoranima bila niže vrijednosti“, komentira Trojić.
U srpnju je u dubrovačkim restoranima izdano osam posto više računa, ali je zabilježena i sedam posto veća vrijednost. No, u kolovozu se događa obrat pa je broj izdanih računa za četiri posto veći nego lani, ali je i njihova vrijednost za šest posto veća. Dakle, tek u kolovozu vrijednost računa neznatno je veća od broja izdanih računa. No, pokazatelji i dalje ne govore o nekom drastičnijem poskupljenju. Naprotiv, cijene su stabilne.
CIJENE U BUTIGAMA ZNAČAJNO RASLE, POTROŠNJA IH NIJE PRATILA
I dok podaci Porezne uprave za hotele i restorane na području Dubrovačko-neretvanske županije pokazuju kako su gosti konzumirali naše usluge nešto više nego lani po gotovo jednakim cijenama, to se ne može reći i za butige.
Kod trgovina na malo u prvih osam mjeseci ove godine zabilježeno je za dva posto više izdanih računa, a njihova je vrijednost rasla za čak 12 posto. Trojić govori kako oni znače neznatno povećanu potrošnju, ali uz drastično povećanje cijene.
„Promatrajući pokazatelje za ovu godinu po mjesecima, možemo vidjeti kako je u prvih pet mjeseci zabilježen manji broj izdanih računa. Ne značajno, ali je zabilježen manji broj, a vrijednost je rasla. Posebno je to vidljivo u siječnju gdje je izdano šest posto manje računa, a njihova vrijednost je bila 18 posto veća. Ovaj trend je izražen i u ožujku, kad je izdan jednak broj računa nego lani, a njihova vrijednost je bila za 17 posto veća“, kaže Trojić.
Navedeno ukazuje na poskupljenja, posebno prije same turističke sezone, dok veći broj izdanih računa u trgovinama nego lani pokazuje na sezonski karakter te potrošnje. Tako je broj izdanih računa za lipanj bio 11 posto veći nego lani, a njihova vrijednost je bila za 19 posto veća. U srpnju je broj izdanih računa veći za 9 posto, a njihova vrijednost je rasla za 15 posto. U kolovozu je izdano 3 posto više računa, dok je njihova vrijednost 6 posto veća.
„Manji broj noćenja u privatnom smještaju u kolovozu očito se odrazio i na potrošnju u trgovinama. U kolovozu se bilježi povećanje broja izdanih računa, ali je ono manje nego u lipnju i srpnju. Taj segment gostiju je očito bio najosjetljiviji po pitanju životnog standarda i mogućnosti potrošnje“, izjavila je Trojić.
Komentirajući pokazatelje u prvih osam mjeseci ove godine, ali i u samom srcu sezone, navodi kako potrošnja svojim intenzitetom nije pratila rast cijena. Cijene u butigama su rasle brže od potrošnje.
„Događa nam se faktor sezonske potrošnje. Kad turist dođe u trgovinu, on mora kupiti ono što mu je potrebno i teško da će uspoređivati cijene po trgovačkim lancima. Taj sezonski momenat rezultira povećanjem sezonske potrošnje koja dovodi do povećanja cijena, a koje onda djeluju i na standard lokalnog stanovništva. Pokazatelj te situacije su primjerice priobalna mjesta koja imaju svega nekoliko tisuća stanovnika, ali i više trgovačkih lanaca, što jasno pokazuje kako njihovi vlasnici računaju na turističku potrošnju, daleko više nego na lokalnu“, komentira Trojić.
MANJA POTROŠNJA U FINE DINING RESTORANIMA
I dok se prije sezone poduzetnike upozoravalo da ne dižu cijene svojih usluga, ili da se barem pobrinu da poskupljenja prati kvaliteta usluge, pokazatelji Porezne uprave pokazuju kako ugostitelji nisu podizali cijene. Ali jesu butige.
Što se tiče restorana, ove je godine zabilježen trend pada potrošnje u objektima koji nude kvalitetniji uslužni aranžman, kvalitetniju i skuplju hranu. Pitamo Trojić je li to pokazatelj toga kako u Dubrovnik sve češće dolaze gosti slabije kupovne moći.
„Jedan dio našeg emitivnog tržišta je izgubio dosadašnji standard i ima manju kupovnu moć, dok dominantan dio tržišta ima drugačije gastronomske preferencije od prijašnjih gostiju“, objašnjava Trojić dodavši kako današnja generacija turista ima drugačije gastro navike i većina ih je sklonija fast food segmentu.
„Možete ugostiti Amerikanca koji ima zavidnu kupovnu moć i on će sigurno htjeti probati lokalnu hranu, ali će onda većinu vremena htjeti konzumirati fast food jer je to hrana koju konzumira i doma. Britanci obožavaju svoj ‘fish and chips’. Naša mediteranska hrana im je prelagana. Značajan dio gostiju koji nam dolaze su jako skloni fast foodu. Naše tržište je pomaknuto prema anglosaksonskim zemljama. Ne kažem pritom da među njima nema onih koji će rado jesti domaće, kvalitetne proizvode, ali ne čine značajan udio. Mislim kako će u budućnosti to rezultirati manjim brojem fine dining restorana, dok će većina restorana biti u višem srednjem rangu“, previđa Trojić.
Na početku sezone se upozoravalo i na to kako bi dio ugostiteljskih objekata mogao zatvoriti svoja vrata ako cijena ne bude pratila kvalitetu i ako bude neopravdano visoka. Trojić navodi kako mnogi turisti posjećuju one restorane koji na TripAdvisoru imaju dobre ocjene i recenzije. No, ne funkcioniraju svi gosti na taj način.
„Neki od njih funkcioniraju tako što će sjesti u prvi restoran na koji naiđu, i onda prođu lošije. Kad je ljetna navalija, svatko ima posla. Sezona odradi svoje, a onda takvim restoranima ostatak godine bude nešto lošiji. No, nije problem samo u tome što nude lošu uslugu turistima, nego i u tome što narušavaju imidž destinacije“, izjavila je Trojić.
FINANCIJSKA GODINA BI IPAK MOGLA BITI NEŠTO LOŠIJA
Komentirajući brojke u cjelini i davajući konačni sud o potrošnji u sezoni, Trojić napominje kako ovdje govorimo o prosjeku te kako svaki poslovni subjekt ima svoje specifičnosti.
„No, prvih osam mjeseci, kao i samo srce sezone, protekli su dobro, čak i zadovoljavajuće dobro. Uspjeli smo zadržati turističke brojke. Dubrovnik bilježi jedan posto više gostiju nego lani. Struktura je takva da ih je više u hotelskom nego u privatnom smještaju. Hoteli bilježe četiri posto više dolazaka i tri posto više nošenja, obiteljski smještaj dva posto manje dolazaka i tri posto manje noćenja, što se prelilo i na potrošnju u hotelima i restoranima“, komentira Trojić.
Ipak, bez obzira na pozitivne pokazatelje, smatra kako će poslovna godina biti zaključena uz slabije financijske rezultate nego lani zbog iznimnog rasta troškova, ali i akcijskih ponuda u dijelu hotela i ugostiteljskih objekata u određenim dijelovima godine. No, Trojić napominje kako one nisu nikakav zabrinjavajući faktor nego tržišni refleks na okolnosti koje se događaju na tržištu.
SEZONA JE ODLIČNA, POSEBNO U OKOLNOSTIMA U KOJIMA SE ODVIJA
A okolnosti vjerojatno nikada nisu bile zahtjevnije. Potrebna su temeljita promišljanja, ideje i brza prilagodba. Trojić napominje prednosti AI alata uz pomoć kojih turisti vrlo lako i brzo mogu vršiti usporedbu cijena i ponude na više lokacija. Sukladno tome, praktički u posljednji momenat mogu mijenjati odluke o svom posjetu destinaciji i ići tamo gdje smatraju da će dobiti više po jednakoj ili čak nižoj cijeni. To je jedan od razloga zbog kojih je ‘last minute’ najveći turistički trend, a za brojne turističke djelatnike i najveći izazov, jer je na taj način teže kreirati cijene, ponudu i poslovnu politiku. No, trendovima se treba prilagođavati, kako bi se opstalo na tržištu.
Predsjednica Županijske komore Dubrovnik napominje i kako su otegotne i geopolitičke okolnosti, a otvorila su se i naša konkurentska tržišta te se svatko vrlo vrijedno bori za svakog gosta.
KAD JE GOST ZADOVOLJAN ONIM ŠTO JE PLATIO, PRIČE O CIJENAMA PADAJU U VODU
„Turističko tržište nikad nije bilo izazovnije. Ponovno se miješaju karte, stara slava ne vrijedi, Dubrovnik i okolica kreću ispočetka. Nije to samo pitanje cijene nego snalaženja i artikulacije što nudimo za tu cijenu. Najveće je pitanje na koji način pristupiti gostu i predstaviti kako je ono što nudimo kvalitetnije, bolje i više nego što će dobiti negdje drugdje, kako što bolje prezentirati svoju ponudu“, govori Trojić.
Pritom navodi da je cijena deplasirana kategorija jer naglasak treba stavljati na doživljaj.
„Kad je gost zadovoljan onim što je platio i kad se postigne osjećaj zadovoljstva, tad sve priče o cijenama padaju u vodu“, izjavila je Trojić.
Napominje kako su turističkim djelatnicima iznimno rasli troškovi, no i pod tim su uvjetima zadržali prihod i promet.
„Apsolutno se vidi kako će financijska godina biti nešto lošija jer su troškovi rasli brže od prihoda, no i dalje je sve dobro i nema mjesta za paniku“, poručuje Trojić i dodaje – ali ima mjesta za razmišljanje o tome kako odgovoriti novim trendovima.
