“Javna ustanova Rezervat PŠV Lokrum službeno je dobila ovlasti i zakonsko pravo upravljanja pomorskim dobrom na području Rezervata stupanjem na snagu novog Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama, koji je postao važeći 29. srpnja 2023. godine. Dakle ispunjen je naš zahtjev za izmjenom Zakona i to vrijedi za sve slične Ustanove i Nacionalne parkove u Hrvatskoj”, navodi Božović i dodaje kako se ‘javlja prilika i mogućnost svrsishodnijeg i pravednijeg odnosa prema javnom dobru’.
“Želimo istaknuti da je Pomorsko dobro javno dobro, da država ima samo pravo upravljanja njime te da je mijenjanjem i dopunjavanjem moguće još više decentralizirati upravljačka prava na područnu i lokalnu samoupravu pa i drukčije naprimjer Ustanove za zaštitu prirode”, navodi Božić i poručuje kako su zbog toga iz Udruge predložili da se članak 19, stavak 2 Zakona izmijeni i glasi: „Pomorskim dobrom ,uključujući pripadajuće more i podmorje ,te pristaništa isključivo u funkciji komunikacije, koje se sukladno Zakonu o zaštiti prirode i Uredbi o ekološkoj mreži nalaze se u zaštićenom području prirode, upravlja ustanova za zaštitu prirode na čijem se teritoriju nalazi to pomorsko dobro ili s kojim neposredno graniči.”
Izmjenu tog članka predlažu u posebnom odnosu s Lokrumom, kojega navode kao primjer.
“Danas, uz Posebni rezervat šumske vegetacije, nadležnost nad otokom imaju tri ministarstva – Ministarstvo mora, Ministarstvo poljoprivrede (Botanički vrt i dio područja arhitektonske i hortikulturne baštine) te Ministarstvo kulture za arhitektonsku i hortikulturnu baštinu. Ujedinjavanjem nadležnosti, kao u našem prijedlogu na području pomorskog dobra, koje nije samo obalni dio “dokle more baca”, već i podmorje do kraja epikontinentalnog pojasa – omogućilo bi se da Rezervat regulira plaže prema Zakonu o plažama, a sidrište i plovidbu prema Pomorskom zakoniku i MARPOL-u (međunarodni propisi koji štite more i morsko dno od onečišćenja i devastacije) brodovima”, smatraju iz Udruge.
Božović uz to napominje i kako “prema Zakonu o plažama, Lokrum nema niti jednu poziciju gdje bi kupanje trebalo biti dopušteno pa iako Rezervat postavlja ljestve, nema odgovornost ako se netko utopi, dok je odgovorna za postavljanje upozorenja o zabrani kupanja ili npr. o privremenoj zabrani kupanja (crvena zastava) je Lučka kapetanija”.
“Budući da to ne funkcionira i nikada nije funkcioniralo, građani su uvijek bili u funkciji spašavanja ljudskih života, a osobno ne znam koliko sam ljudi izvukao iz mora defpra ili na užetu ili u čamcu jer su bili u opasnosti, posebno za vrijeme Maestrala – kada, zbog postupnog sforcavanja, ljudi nisu svjesni opasnosti pri ulasku u more. Srećom po njih, uvijek se našao netko tko je bio vješt i iskusan”, govori Božović i dodaje kako je prvi prijedlog za ovu promjenu dao tadašnji ravnatelj Javne ustanove Rezervat Lokrum Mario Tevšić, dok su oni taj prijedlog koordinirali za prijedlog izmjena Zakona.
“Dakle prema tom zakonskom okviru, upravljanje morskim plažama i pomorskim dobrom unutar zaštićenih dijelova prirode povjereno je javnim ustanovama koje upravljaju tim zaštićenim područjima, a ne isključivo jedinicama lokalne samouprave kao što je to bio slučaj ranije”, navode iz Udruge i popisuju ključne ovlasti i aktivnosti ustanove na pomorskom dobru: Usklađivanje upravljanja: Od trenutka preuzimanja ovlasti, Ustanova provodi aktivnosti usmjerene na sustavno uređenje pomorskog dobra na otoku; Utvrđivanje granica: U tijeku su stručni i administrativni postupci za precizno utvrđivanje granica pomorskog dobra unutar samog Rezervata; Uređenje namjene plaža: Pitanja namjene, pravnog statusa te načina korištenja prirodnih plaža rješavaju se u skladu s novim propisima; Zaštita prirode i akvatorija: Ustanova provodi preventivne mjere zaštite radi očuvanja staništa i ekološke mreže.
Naveli su i ključna pravila za plaže u zaštićenoj prirodi; Upravljanje – U zaštićenim dijelovima prirode plažama upravlja javna ustanova za zaštićene dijelove prirode u skladu s planom upravljanja; Dostupnost – Ulaz na plaže se ne smije naplaćivati, plaže ne smiju biti ograđene i moraju biti pod režimom opće uporabe. Božović navodi kako je upravo potonje razlog skidanja table nudističke plaže na Lokrumu.
Dalje navodu da je većina plaža u zaštićenim zonama kategorizirana je kao prirodna morska plaža – infrastrukturno su neopremljene i potpuno očuvanih prirodnih obilježja, zatim načelo nadzora odnosno poštivanje reda i zaštitu pomorskog dobra u zaštićenim dijelovima prirode provode i čuvari zaštićenih dijelova prirode(RENDŽERI), kao i da Javna ustanova donosi posebnu Odluku o redu na pomorskom dobru unutar zaštićenog dijela prirode radi očuvanja bioraznolikosti.
“Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama jasno razlikuje uređene i prirodne plaže. Prisutnost spasilaca nije uvjet da bi neki obalni prostor pravno bio definiran kao plaža”, napominje i dodaje kako obala Lokruma (uključujući stijene i “Mrtvo more”) spada u kategoriju prirodnih morskih plaža. To su plaže koje su infrastrukturno neopremljene i potpuno očuvanih prirodnih obilježja.
Dodaje i kako na Lokrumu nema zakonske obveze za organizaciju spasilačke službe.
“Zakon propisuje obvezu organizacije spasilačke službe (poput tornjeva, spasilaca i plovila) prvenstveno za uređene morske plaže (npr. gradske ili hotelske plaže pod koncesijom/dozvolom). Za prirodne plaže ta obveza ne postoji. Budući da je Lokrum posebni rezervat šumske vegetacije, plažama upravlja Javna ustanova Rezervat Lokrum. Njihova je dužnost očuvanje prirode i provođenje reda, a ne organizacija klasične kupališne infrastrukture”, navodi.
“Posjetitelji se na Lokrumu kupaju na vlastitu odgovornost, što je uobičajeno za sve prirodne i divlje plaže u Hrvatskoj. Javna ustanova na otoku osigurava osnovnu medicinsku pomoć (prvu pomoć) u sklopu svoje čuvarske službe za hitne slučajeve na kopnu, ali klasični spasioci na moru na ovakvim zaštićenim lokalitetima nisu zakonski obvezni”, ističe Božović.
Osvrnuo se i na označavanje opasnosti.
“Obveze označavanja opasnosti na prirodnim morskim plažama u Hrvatskoj strogo su definirane Zakonom o pomorskom dobru i morskim lukama (ZPDML) i podzakonskim aktima. Budući da su prirodne plaže infrastrukturno neopremljene, na njima nema obveze postavljanja morskih ograda (krunica), promatračnica ni spasilačkih službi, ali upravitelj (grad/općina ili javna ustanova) ima jasne dužnosti informiranja kupača”, ističe i navodi ključne obveze upravitelja na prirodnim plažama:
A:Informativne ploče: Upravitelj je dužan na prilazima plaži postaviti vidljive info-ploče koje jasno označavaju da se radi o prirodnoj plaži
B:.Kupanje na vlastitu odgovornost: Na ploči mora biti istaknut izričit tekst ili piktogram da je kupanje na tom lokalitetu na vlastitu odgovornost posjetitelja.
C:Upozorenja na specifične opasnosti: Ako na lokalitetu postoje stalne prirodne opasnosti, upravitelj ih mora jasno označiti znakovima upozorenja. To uključuje opasnosti od:
1.Odrona kamenja (često na stjenovitim plažama i podno litica).
2:Jakih morskih struja ili naglih promjena dubine
3:.Oštrih stijena i zabrane skakanja u more.
4:Zabrana sidrenja i glisiranja: Upravitelj surađuje s lučkom kapetanijom kako bi na prilazima prirodnim plažama bila osigurana zabrana glisiranja unutar 300 metara od obale, čime se kupači štite od plovila, čak i ako nema fizičkih plutača na moru.
Osvrnuo se i na pravnu odgovornost u slučaju propusta.
“Ako upravitelj (primjerice, Javna ustanova na zaštićenom području poput Lokruma ili lokalna općina) propusti postaviti ploču s upozorenjem na lokaciji koja je općenito poznata kao opasna (npr. sklona odronima), može snositi pravnu odgovornost za naknadu štete ako dođe do nesreće. Postavljanjem ploče “Kupanje na vlastitu odgovornost” upravitelj pravno prebacuje rizik procjene situacije na samog kupača. Naravno kupači nisu prepušteni sami sebi u potpunosti. Hitna pomoć na Otoku Lokrumu regulira se kroz sustav brze prve pomoći na licu mjesta uz organiziranu pomorsku evakuaciju prema kopnu – Dubrovniku. Budući da je riječ o nenaseljenom posebnom rezervatu prirode bez bolničkih objekata, sigurnost posjetitelja osigurava se u nekoliko koordiniranih koraka: tijekom ljetne sezone na otoku su svakodnevno prisutni članovi Gradskog društva Crvenog križa Dubrovnik koji su raspoređeni na ključnim kupališnim i frekventnim lokacijama (poput uvale Portoč i stijena na zapadnoj strani, djelatnici Javne ustanove Rezervat Lokrum i pripadnici Crvenog križa osposobljeni su za oživljavanje i korištenje automatskih vanjskih defibrilatora (AVD) koji su strateški locirani na otoku, interni čuvari prirode (rendžeri) i otočna vatrogasna postrojba opremljeni su za pružanje prve pomoći kod lomova, padova na stijenama ili toplinskih udara te služe kao prvi odgovor do dolaska liječnika. U slučaju težih ozljeda ili životne ugroženosti pokreće se protokol hitnog transporta”, naveo je.
Za kraj poručio je kako bi uprava JUR Lokrum trebala inzistirati na promjeni imena.
“JU Prirodni rezervat Otok (veliko O ) Lokrum, kako ovo Otok i mi pišemo u nazivu naše udruge – Društvo prijatelja Otoka Lokruma – jer su se za to stekli uvjeti. Ovdje kao osnivač Udruge DPOL podsjećam da je jedan od ciljeva i razloga osnivanja Udruge bio baš to da se cijeli otok ujedini pod jednom Upravom. Dakle idemo naprijed, ostao je Botanički vrt, fortifikacije i spomenička i graditeljska baština – gdje se prije navedena ministarstva mogu petljat”, zaključio je Božović u ime Udruge.
