Zlostavljanje na društvenim mrežama gotovo je postalo imperativ. Nepisano je pravilo da uz svaki tekst, fotografiju, video ili bilo koju drugu objavu ide i – ružan komentar. Mnogi slobodu govora još uvijek miješaju sa slobodom vrijeđanja, omalovažavanja i pljuvanja. Ne razmišljaju potom kako utječu na druge ljude, a posljedice mogu biti vrlo ozbiljne
Da su društvene mreže izazov, osobito za mentalno zdravlje, znamo već svi. No inicijative i rasprave o njihovim štetnim utjecajima najčešće su usmjerene na djecu i mlade. Govori se o ograničavanju pristupa, vremenu provedenom online i zaštiti maloljetnika.
Nedavno je gradonačelnik Mato Franković za Dubrovački dnevnik podijelio informaciju da će pokrenuti inicijativu u Hrvatskom saboru za ograničavanje upotrebe društvenih mreža mlađima od 16 godina, što je trend koji se pojavljuje u nizu zemalja. Mladi jesu izuzetno podložni društvenim mrežama i njihovom utjecaju no pitanje je – što je sa starijom populacijom koja je ‘navrat-nanos’ ubačena u svijet društvenih mreža?
S kliničkom psihologinjom Vesnom Raguž Staničić porazgovarali smo malo više o utjecaju koje društvene mreže mogu imati na korisnike. Kao začetnica Sveučilišta za treću životnu dob objasnila nam je i na koji se način educira osobe starije životne dobi za korištenje društvenih mreža
„Koliko će komentari utjecati na osobu ovisi o tome kakva je ona bazično, koliko je već osjetljiva, emocionalno labilna ili stabilna. Preduvjeti primarne osobnosti su osnovni u utjecaju društvenih mreža. Ne možemo to nikako zanemariti”, objasnila je Raguž Staničić.
Reakcije su tako uvjetovane onome kakva je osoba sama po sebi, no teško da bi itko ostao imun na sustavno ismijavanje i omalovažavanje, koje je, nažalost, sve učestalija pojava.
„Pogotovo je to slučaj kod mlađih generacija koje su usmjerene na ovakav način komuniciranja, od malih nogu. Djeca rastu s komunikacijom putem mobitela i naravno da će njima to zauzimati daleko veći značaj i dio života, nego odraslima. Kad nešto ima toliki značaj u životu, onda znači da će utjecati puno snažnije i na mentalno zdravlje, u vidu brojnih razvijanja tjeskoba, anksioznosti i depresivnosti”, objašnjava Raguž Staničić.
OSJEĆAJ ZAJEDNIŠTVA KAO POTICAJ
Kaže i da na društvenim mrežama postoji intencija za odašiljanjem slike o sebi koja je što uspješnija, ljepša i pozitivnija. Potreba za savršenstvom stvara dodatni pritisak, a ukoliko je povratna informacija suprotna, odnosno što više odstupa od onoga što smo htjeli prikazati, veća je anksioznost, lošije raspoloženje i raste prijetnja prema povlačenju i socijalnoj izolaciji.
Utjecaj na djecu i mlade je time daleko veći, ali zanimljivo je da primjerice na Facebooku veći dio onih koji komentiraju, često i negativno, su zapravo starije osobe. Doduše, brojni s anonimnim profilima.
„Upravo ta mogućnost da se sakrije pravo lice, pravi identitet, daje osjećaj slobode i otvori sve te negativnosti, neprijateljstva, sve što ‘prospu’ na društvenim mrežama. Facebook slovi kao društvena mreža za starije. Ali dobro i brzo su se oni uklopili u taj način komunikacije i bez ustručavanja počeli pisati dosta negativnosti, napadati… Generalno gledano, upravo ta mogućnost da se javno ne otkriju im daje za slobodu da kažu upravo ono što misle, u potpunosti otvoreno, čak i kad imaju namjeru nekoga vrijeđati”, kaže Raguž Staničić. A tu je i dojam da društvene mreže nisu ‘stvarni svijet’, odnosno, da nije isto nešto reći nekome lice u lice i istipkati na tipkovnici.
Ne može se odbaciti ni pripadnost kolektivu jer često kada netko objavi jedan negativni komentar, to potakne niz drugih, jednako grubih.
„Dio osjećaja pripadanja je klasika, kad vide da jedna osoba krene prema osudi ili sličnom negativnom komentaru, vrlo lako se pridružuju. Osjećaj zajedništva i takve vrste socijalne podrške omogućuje zapravo povezivanje s takvom skupinom i daje poticaj da se nastavi s ovakvim ponašanjem”, govori Raguž Staničić.
Nužna je, zato, i edukacija starijih osoba.
„Mi smo s takvom namjerom dali našim osobama treće životne dobi kolegije koje mogu birati – financijsku i medijsku pismenost, kao i informatičku radionicu. To su sve načini koji će educirati starije životne dobi kako uopće ući u ovakve kanale komunikacije. A kad se uđe i postane dio kolektiva, kako se ponašati. To je jako važno i na to smo i mislili na Sveučilištu za treću životnu dob”, kaže Raguž Staničić.
KVALITETA ŽIVOTA NASPRAM BESCILJNOG KOMENTIRANJA
Jer, odrasli trebaju biti uzor u ponašanju, kako u ‘stvarnom’, tako i u virtualnom svijetu. A samo pogled na društvene mreže jasno govori – da to nisu. Djeci se može ograničiti pristup mrežama, uvjetovati dob, ali u trenutku kad postanu njihov dio, vrlo brzo će im biti jasno kakva komunikacija tamo vlada.
„Mislim da je jedan od načina kako bismo to stavili pod kontrolu svijest o tome da se ne treba biti toliko dugo na društvenim mrežama. Treba probati inzistirati na svjesnom ograničavanju tog vremena. Koliko? To treba vidjeti od osobe do osobe, od obitelji do obitelji. Mislim da je to jako važno. Ukoliko to ide bez granica i kontrole, može postati ozbiljan problem. Gubi se sposobnost komuniciranja u ‘stvarnom’ svijetu. To se zna, previše komunikacije na društvenim mrežama smanjuje socijalne vještine za stvarni kontakt”, objašnjava Raguž Staničić.
Ukratko, treba napraviti korak unazad i prestati podređivati život društvenim mrežama.
„Treba poraditi na organizaciji, planiranju, sadržajima u toku dana. Ne prepustiti to stihijski – da se uzme mobitel, otvori društvena mreža i bez ikakve svijesti o ograničenju se nastavi biti tu do ‘beskonačno’. Treba znati da te iza čeka drugi sadržaj. Jedino na takav način se može staviti pod kontrolu korištenje društvenih mreža, ali i obogatiti način na koji se organizira dan, svoje vrijeme, postavljaju ciljevi i puno drugih pozitivnih stvari”, jasna je Raguž Staničić.
Poboljšanjem kvalitete života, manje je vjerojatno da će ljudi biti negativni i okrutni na društvenim mrežama, pogotovo ako ih koriste u ograničenom vremenu. A samim time bit će i bolji primjer djeci, koji upijaju kao spužve. Jer ne odgajaju ih samo roditelji i škola, već i okolina. Pa tako i ova moderna okolina društvenih mreža, zatrovana negativnošću, zluradim komentarima i ponižavanjima.
