Otvaranjem Centra za starije osobe “Ragusa” Dubrovnik prvi put nakon više od pola stoljeća dobiva veliki objekt ove vrste. Posljednji veliki dom za starije osobe na ovom području izgrađen je još 1971. godine, a “Ragusa” je ujedno i najveći objekt ove vrste u Dubrovačko-neretvanskoj županiji.
No ono što ovaj Centar izdvaja nije samo njegov kapacitet, već način na koji je zamišljena skrb za starije osobe. “Ragusa” nije zamišljena samo kao mjesto stanovanja i skrbi za one kojima je potreban stalni smještaj, već kao mjesto koje objedinjuje različite oblike pomoći, zdravstvene i socijalne skrbi, rehabilitacije, ali i sadržaje za druženje i aktivan život.
Kako objašnjava ravnatelj Centra Marko Rodić, riječ je o promjeni samog pristupa skrbi za starije osobe.
“Klasični dom prvenstveno je mjesto stanovanja i skrbi, dok je ‘Ragusa’ zamišljena kao puno širi centar usluga za starije osobe – neovisno o tome žive li u Centru ili u vlastitom domu. Ne želimo da se pomoć uključuje tek onda kada osoba više ne može sama, nego da joj bude dostupna ranije, prema njezinim stvarnim potrebama”, pojašnjava nam ravnatelj.
Upravo zato jedan od važnijih dijelova novog koncepta nije vezan uz sam smještaj, već uz usluge koje će starijim Dubrovčanima omogućiti da što dulje ostanu u vlastitom domu, uz podršku koja odgovara njihovim potrebama.
Pomoć ne mora uvijek značiti odlazak iz vlastitog doma
Centar ima 205 smještajnih kapaciteta, no istodobno su predviđene i izvaninstitucionalne usluge za čak 410 korisnika. To znači da starija osoba može dobiti potrebnu pomoć, a da pritom ne mora napustiti svoj dom.
Pomoć u kući, dostava obroka i druge usluge trebale bi omogućiti starijim Dubrovčanima da što dulje ostanu u poznatom okruženju, uz potrebnu podršku i sigurnost.
Posebno mjesto u tom konceptu ima dnevni boravak za 75 korisnika. Starije osobe ondje će moći provesti dio dana, sudjelovati u aktivnostima, družiti se i dobiti potrebnu stručnu skrb, a potom se vratiti u svoj dom.
“Dnevni boravak posebno je važan jer korisnicima omogućuje druženje, aktivnosti i stručnu skrb tijekom dana, a navečer se vraćaju svojoj kući. Time želimo promijeniti dosadašnji pristup – ne čekati da smještaj postane jedino rješenje, nego ponuditi podršku puno ranije i prilagoditi je potrebama svakog pojedinca”, ističe ravnatelj.
Takav pristup istodobno može smanjiti pritisak na institucionalni smještaj. Umjesto da dom bude jedino rješenje kada starijoj osobi zatreba pomoć, “Ragusa” omogućuje različite razine podrške, ovisno o tome što joj je u određenom trenutku potrebno.
Svaki korisnik ima svoj ritam
Ideja “Raguse” nije ni da svi korisnici imaju isti dan i iste potrebe. Netko će ujutro imati fizikalnu ili radnu terapiju, netko će vrijeme provesti u druženju s drugim korisnicima, netko će prošetati ili otići u vrt, dok će drugi sudjelovati u nekoj od aktivnosti i programa koji će se organizirati u Centru.
Za one kojima je potrebna veća razina skrbi bit će osigurana odgovarajuća zdravstvena njega i pomoć. “Želimo da svaki korisnik ima svoj ritam, svoje interese i mogućnost da bira kako će provesti vrijeme. Ono što nam je posebno važno jest da starija osoba ne izgubi osjećaj samostalnosti dolaskom u Centar. Naprotiv, želimo joj omogućiti da zadrži svoje navike, interese i dostojanstvo, ali uz sigurnost i podršku koja joj je potrebna”, kaže ravnatelj.
Upravo se tu vidi razlika između tradicionalnog shvaćanja doma za starije i koncepta koji se razvija u “Ragusi”. Ovdje se ne želi samo skrbiti o čovjeku, nego mu omogućiti da i dalje živi svoj život: da se druži, kreće, uči, sudjeluje u različitim aktivnostima i ostane povezan s drugim ljudima.
Od zdravstvene skrbi do mjesta za druženje
Centar zato objedinjuje različite razine podrške. Osim smještaja i dnevnog boravka, korisnicima će biti dostupne zdravstvena i rehabilitacijska skrb, psihosocijalna podrška, savjetovanje, pratnja i druge usluge.
Posebna će se pažnja posvećivati osobama s Alzheimerovom bolešću i drugim oblicima demencije. Istodobno, “Ragusa” je zamišljena kao prostor u kojem svakodnevni život nije sveden samo na zdravstvenu i socijalnu skrb.
Korisnicima će biti dostupne različite društvene prostorije, kapelica, multifunkcionalna dvorana i informatička prostorija, ali i kafić, trgovina, frizerski salon te drugi sadržaji. Cilj je da Centar ne bude zatvoren sustav odvojen od ostatka grada.
“Želimo da ‘Ragusa’ bude centar koji neće biti odvojen od života Dubrovnika, nego njegov dio – mjesto otvoreno starijim sugrađanima i njihovim obiteljima. Na kraju, naš je cilj vrlo jednostavan: da se korisnici u ‘Ragusi’ osjećaju kao kod kuće, ali da pritom imaju svu onu stručnu pomoć i sigurnost koju možda više ne mogu imati ako žive potpuno sami”, pojašnjava ravnatelj.
Pn: Velika investicija, ali i ulaganje u novi sustav skrbi
Izgradnja i opremanje Centra predstavlja i jednu od važnijih investicija u sustav skrbi za starije osobe na ovom području. Ukupno ugovorena vrijednost investicije iznosi 20.955.067,18 eura bez PDV-a, a obuhvaća radove, opremanje i usluge.
Od toga ukupni prihvatljivi troškovi iznose 12.014.045,24 eura, dok bespovratna sredstva iznose 6.138.429,89 eura. Iza ovakvog pristupa skrbi ne stoji samo lokalna investicija, već i širi europski cilj stvaranja dostupnije i kvalitetnije dugotrajne skrbi.
Projekt je financiran u sklopu Nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021. – 2026., u okviru europskog Mehanizma za oporavak i otpornost (RRF).
Taj je mehanizam uspostavljen Uredbom (EU) 2021/241 Europskog parlamenta i Vijeća te predstavlja središnji dio instrumenta NextGenerationEU, koji se oslanja na ključne europske strategije i direktive. Parlament kroz svoje rezolucije i rad odbora kontinuirano zagovara prava na dostojanstveno starenje i priuštivu dugotrajnu skrb.
Upravo je Europski Parlament bio jedan od najglasnijih zagovornika uvođenja Europske strategije skrbi, zahtijevajući od država članica da izgrade moderne centre u zajednici koji spajaju zdravstvenu i socijalnu skrb, kao što je ovaj u Dubrovniku. No iza svih smjernica, brojki, kapaciteta i milijunskih iznosa ostaje ono najvažnije – kakav će život “Ragusa” omogućiti ljudima koji će u njoj tražiti pomoć.
Jer cilj nije samo da stariji Dubrovčani imaju gdje dobiti skrb kada im ona postane potrebna. Cilj je da je mogu dobiti ranije, bliže i na način koji čuva njihovu samostalnost.
“To je, vjerujemo, ono što dugujemo našim starijim sugrađanima – ne samo skrb, nego kvalitetan, aktivan i dostojanstven život”, zaključuje ravnatelj Rodić.
#europeforus
