Danas se u Dubrovniku održava Bussines forum u sklopu kojega je održan panel ‘Pokretači budućnosti’, na kojemu se govorilo o modernim tehnologijama u različitim sustavima, od turizma do sustava signala i bolnice.
Na panelu su sudjelovali glasnogovornica Zračne luke Ruđer Bošković Marina Ruso Mileusnić, direktorica prodaje MSC Krstarenja Nikolina Zekić Dragić, predsjednik Luke Dubrovnik Željko Raguž, menadžer Odašiljača i veza Nenad Šlibar, ravnatelj Imunološkog zavoda Vedran Čardžić i ravnatelj Opće bolnice Dubrovnik Mario Bekić.
Glasnogovornica Zračne luke Ruđer Bošković Marina Ruso Mileusnić kazala je kako već treću godinu zaredom očekuju rekordnu godinu.
„Prošle godine smo došli do brojke 3 milijuna, a ove godine bilježimo rast putnika i operacija. Mi smo vrata od grada jer između 70 i 80 posto ljudi dolazi u grad zračnim putem i tada počinju doživljavati destinaciju oko sebe. Mi smo danas, ne samo jedan terminal, nego i jako bitan čimbenik cijelog putničkog iskustva i dojma gostiju o našoj destinaciji“, rekla je Ruso Mileusnić i navela brojne digitalne alate koje je Zračna luka Ruđer Bošković uvela kako bi se ubrzale operacije na aerodromu, ali i olakšalo putovanje putnicima. Recimo, u Zračnoj luci Ruđer Bošković više nema potrebe za vađenjem tekućina iz kufera prilikom pregleda, jer sve odrađuje novi moderni rendgen.
Direktorica prodaje MSC Krstarenja Nikolina Zekić Dragić kazala je kako joj je zanimljivo pratiti promjenu ponašanja gostiju.
„Današnji putnici su jako informirani što je jedna promjena koja onda donosi i niz promjena u ponašanju. Danas imamo putnike koji točno znaju koji brod želi, kakav intinerar, kakva kabina odgovara njegovim potrebama, pa ima i visoka očekivanja. Na području cijene su se pokazale i velike promjene, pa postoje putnici koji su visoko osjetljivi na cijenu, što ne znači da traži nešto jeftino, već zdravi balans između cijene i kvalitete onoga što će dobiti“, ispričala je.
Predsjednik Luke Dubrovnik Željko Raguž koji je već devet godina na čelu Luke, poručio je kako su maksimalno iskorišteni kapaciteti luke.
„Ono što sada čekamo, a ne ovisi samo o nama, je putnički terminal u Luci Dubrovnik. U devet godina smo se pomaknuli s mjesta u svim drugim stvarima, osim u terminalu. Što se tiče ostalih segmenata, od priveza i odveza do prikupljanja otpada i slično, sve funkcionira na najbolji mogući način. Svake godine bilježimo izvrsne rezultate i prihode i dobit, dobili smo i Zlatnu bilancu kao krunu rada. Terminal će nam dati dodatni elan i postaviti kao home port destinaciju, što i sada jesmo, ali s ograničenim mogućnostima“, kazao je Raguž.
Menadžer Odašiljači i veze Nenad Šlibar rekao je kako je jedna od najvećih promjena bila kada su 2002. godine izašli na tržište kao samostalna kompanija, a ne kao dio HRT-a.
„Kada govorimo o povećanju sigurnosti i korištenju novih tehnologija, kontinuirano smo u transformaciji. Objekt na Srđu je još impozantan i privlači pažnju, gledamo i kako ga možda bolje iskoristiti i u turističke svrhe, da posluži i u tom kontekstu. Krneuli smo dalje s time da postanemo kompanija koja kroz cijelu Hrvatsku donosi, osim signala televizije i radija, i pomorske komunikacije posebno za vojnu opremu“, izjavio je Šlibar i dodao kako se za to koristi i umjetna inteligencija, primjerice sustav ranog upozorenja za požare.
Ravnatelj Opće bolnice Dubrovnik Mario Bekić ispričao je kako se umjetna inteligencija u dubrovačkoj bolnici koristi kroz brojne zahvate i dijagnostičke alate.
„Imamo odjele koji se zaista trude i žele smanjiti angažman svojih liječnika koristeći nove tehnologije, među kojima je i umjetna inteligencija. Ona je na mala vrata ušla u našu ustanovu kroz radiologiju kako bi se smanjilo vrijeme očitavanja radioloških nalaza. Ono u čemu smo pioniri jest sigurnost, jer je liječnik završni faktor i onaj koji potpisuje, on nije sredstvo rada umjetne inteligencije, nego smo razvili kaskadni proces od šest-sedam stupnjeva kontrole i po tome se naša ustanova razlikuje“, rekao je Bekić i opisao da se UI koristi i za trijažu pacijenata, kao i za kardiološki sustav.
Ravnatelj Imunološkog zavoda Vedran Čardžić rekao je kako je potrebno uspostaviti ‘opću inteligenciju’ kako bi došli do umjetne inteligencije.
„Mi moramo prvo uspostaviti sustav i pokrenuti proizvodnju. Imamo projekte digitalizacije kroz revitalizaciju Imunološkog zavoda, koji uključuju i umjetnu inteligenciju što će služiti da nam se ubrzaju procesi“, kazao je.
