Izmjenama Zakona o sportu Crna Gora utrla je put promjeni imena bazena “Zoran Džimi Gopčević” u Kotoru, što je jedan od hrvatskih zahtjeva u rješavanju bilateralnih pitanja između dviju država, pišu mediji iz Podgorice.
Crnogorski je parlament kasno sinoć usvojio izmjene Zakona o sportu koje, između ostalog, predviđaju da se sportski objekti mogu nazivati po osobama od čije je smrti prošlo najmanje 40 godina. Od smrti vaterpolista Zorana Gopčevića, koji je prema tvrdnjama bivših logoraša bio čuvar u logoru Morinj, prošlo je 26 godina.
Izmjenama zakona određeno je i da nazivi sportskih objekata prestaju važiti ako nisu u skladu s novim odredbama. To znači da će bazen u Kotoru, nakon objave izmjena zakona u Službenom listu Crne Gore i provedbe predviđenih procedura, prestati nositi ime “Zoran Džimi Gopčević”.
Podgorica se na ovaj korak odlučila jer lokalna vlast u Kotoru nije uspjela okupiti dovoljnu većinu u kotorskom parlamentu za promjenu imena bazena.
Vijesti.me podsjećaju da je Zagreb uskratio suglasnost za zatvaranje poglavlja 31 (Vanjska, sigurnosna i obrambena politika), a za deblokadu, između ostalog, traži i povrat imovine oduzete Hrvatima u Crnoj Gori, obeštećenje bivših logoraša iz Morinja, rasvjetljavanje sudbine nestalih tijekom rata u Hrvatskoj, ali i promjenu imena bazena u Kotoru.
Lokalni je parlament u Kotoru u kolovozu 2021. odlučio bazen nazvati po Gopčeviću, za kojega su naveli da je jedan od najboljih crnogorskih vaterpolista. Iz Zagreba su to osudili, tvrdeći da je Gopčević bio čuvar u logoru Morinj. Hrvatski klubovi i reprezentacija odbijali su igrati u tom bazenu.
Crna Gora je najnaprednija država kandidatkinja u procesu pristupanja Europskoj uniji, a nedavno je privremeno zatvorila još tri pregovaračka poglavlja, pa ta zemlja sada ima ukupno 21 privremeno zatvoreno poglavlje od ukupno 33.
Crnogorske vlasti planiraju završiti pristupne pregovore do kraja 2026. godine kako bi Crna Gora 2028. postala 28. članica Europske unije.
Odnosi Crne Gore i Hrvatske opterećeni su nizom otvorenih bilateralnih pitanja, među kojima su vlasništvo nad školskim brodom Jadran, razgraničenje na Prevlaci, povrat imovine i pitanja povezana s ratnim nasljeđem.
Zagreb inzistira na rješavanju tih pitanja u okviru europskog puta Crne Gore, dok Podgorica ističe spremnost da se otvorena pitanja rješavaju dijalogom te je stajališta da bilateralni sporovi ne bi trebali opterećivati proces pristupanja, prenosi Index.hr.
