Zbog inflacije novac koji danas štedimo u bankama značajno gubi na vrijednosti. Kako građani mogu sačuvati vrijednost svoje ušteđevine i početi aktivnije ulagati? Može li Hrvatski investicijski račun, koji se planira uvesti 2027. godine, potaknuti građane na druge oblike štednje poput investiranja? Više o ovim temama govore državni tajnik Ministarstva financija Matej Bule i stručnjak za osobne financije i investiranje Marko Bogdan u novoj Špici s Macanom.
Hrvatski investicijski račun (HIR) trebao bi zaživjeti u prvom tromjesečju 2027. godine, a građanima će omogućiti ulaganje u dionice, obveznice, investicijske fondove i ETF-ove uz porezne pogodnosti i pojednostavljenu administraciju, rekao je u novoj epizodi podcasta Špica s Macanom državni tajnik Ministarstva financija Matej Bule. „Ljudi koji u Hrvatskoj plaćaju porez moći će investirati na domaćem i međunarodnom tržištu kapitala bez porezne obveze na ostvarene kamate, dividende i kapitalne dobitke, a pritom neće morati samostalno podnositi porezne obrasce jer će administraciju za njih obavljati posrednik kod kojeg otvore račun”, objasnio je Bule i dodao kako Hrvati na svojim bankovnim računima drže oko 40 milijardi eura štednje. „Cilj je da se putem Hrvatskog investicijskog računa dio tog novca usmjeri prema tržištu kapitala i građanima olakša pristup različitim oblicima ulaganja”, rekao je Bule.
HIR nije novi investicijski proizvod, nego okvir koji građanima omogućuje da jednostavnije ulažu na tržištu kapitala, pojasnio je investitor i stručnjak za osobne financije Marko Bogdan. „Investicijski račun je samo nekakva ljuska u koju stavljaš novac, a njime kupuješ vrijednosne papire ili ono što želiš. To nije konkurencija brokerskim i investicijskim društvima, nego su oni nužni da bi cijela stvar uspjela”, rekao je Bogdan. Govoreći o investicijskim navikama, Bogdan je ukazao na razliku između Amerikanaca i Europljana. „Amerikanci dvije trećine svoje štednje ulažu na tržište, a Europljani tek 25 posto. Hrvatska je pritom tradicionalno pri dnu, čak i u europskom kontekstu. Europa je bankocentričan kontinent, a mi smo među najlošijima kada je riječ o ulaganju financijske imovine”. Upravo je zato HIR jedan od alata kojima se želi promijeniti odnos građana prema ulaganju i potaknuti ih da dio svojih prihoda počnu redovito ulagati, čak i ako je riječ o manjim mjesečnim iznosima.
Jedna od ključnih odredbi HIR-a jest životni limit uplata do 200.000 eura, uz mogućnost dodatnih 50.000 eura ako ulagač tijekom pet godina ne povlači novac s računa. Bule je naglasio da se limit odnosi na ukupne uplate tijekom života, a ne na vrijednost ulaganja ili ostvarenu zaradu. „Republiku Hrvatsku uopće ne zanima prinos. Zanima nas samo koliko je s tekućeg računa ušlo na Hrvatski investicijski račun, odnosno koliko je netko uplatio. Koliko god zaradite od kamata, dividendi ili kapitalnog prinosa, Republiku Hrvatsku to ne zanima“, objasnio je Bule. Bogdan je pritom upozorio na važnu razliku. „Ako građanin uplati 200.000 eura, a poslije povuče 100.000 eura, time ne dobiva ponovno raspoloživ limit za nove uplate. Jednom iskorišteni dio limita ne obnavlja se povlačenjem novca”, kazao je Bogdan.
Dugoročni cilj HIR-a veći je od same porezne uštede: potaknuti građane da promijene odnos prema novcu i počnu redovitije ulagati, umjesto da se na investiranje odlučuju tek kada tijekom života akumuliraju veću svotu. „Najveća promjena u načinu razmišljanja koju se nadam da će HIR postići jest da se ne investira višak imovine, nego mali višak prihoda. Ne investiramo samo ono što sam uštedio kroz cijeli život, nego svaki mjesec od plaće 20, 50 ili 100 eura. Redovito ulaganje manjih iznosa, uz financijsku pismenost i razumijevanje rizika, može građanima pomoći da postupno grade svoju financijsku imovinu, a istodobno pridonijeti razvoju hrvatskog tržišta kapitala”, zaključio je Bogdan.
