Britanski The Times objavio je opširnu reportažu o dubrovačkom gradonačelniku Matu Frankoviću, predstavljajući ga kao političara koji se odlučio suprotstaviti interesima moćnih investitora i nekontroliranoj gradnji kako bi zaštitio Dubrovnik od prekomjernog turizma i sačuvao život u povijesnoj jezgri. No, kako ističe britanski list, takve su mu odluke donijele i ozbiljne prijetnje, zbog kojih ima policijsku zaštitu.
U tekstu pod naslovom „How to save a city from mass tourism when the mob wants you dead” („Kako spasiti grad od masovnog turizma kada vam mafija želi smrt”), novinar Chris Haslam opisuje Frankovićevu borbu za očuvanje Dubrovnika, ali i pritiske s kojima se suočava zbog odluka koje zadiru u interese pojedinih investitora.
Prema pisanju Timesa, Franković je pod policijskom zaštitom od 28. lipnja, a dvojica policajaca u civilu prate ga tijekom boravka u gradskoj upravi. List navodi kako je gradonačelnik primio najmanje 20 prijetnji smrću putem WhatsAppa, nakon što je zaustavio 180 urbanističkih zahtjeva. Prema procjenama koje se spominju u tekstu, riječ je o projektima čija je potencijalna vrijednost dosezala 700 milijuna eura.
Times pritom navodi i informacije izvora iz hrvatskih obavještajnih krugova o navodnoj povezanosti pojedinih investitora s crnogorskim narkokartelima.
„Ako je to žrtva koju moram podnijeti kako bih proveo svoj urbanistički plan, spreman sam na nju”, poručio je Franković, odgovarajući na pitanje o prijetnjama. Na pitanje bi li riskirao život kako bi zaštitio Dubrovnik, odgovorio je da bi to učinio bez ikakve sumnje.
Od 20.000 turista dnevno do pokušaja vraćanja života u Grad
Britanski novinar podsjeća na 2017. godinu, kada je Franković preuzeo gradonačelničku dužnost. Dubrovnik se tada suočavao s velikim pritiskom masovnog turizma, a povijesnu jezgru dnevno je znalo posjetiti i do 20.000 turista.
Kombinacija kruzerskog turizma, niskotarifnih aviokompanija i svjetske popularnosti serije „Igra prijestolja” dovela je do velikih gužvi na ulicama, problema u prometu i otežanog funkcioniranja svakodnevnog života. Situacija je bila toliko ozbiljna da je UNESCO upozoravao na mogućnost ugrožavanja statusa Dubrovnika kao svjetske kulturne baštine.
Times posebno ističe podatak da je broj stanovnika unutar dubrovačkih zidina pao s približno 5000, koliko ih je bilo 1991. godine, na oko 1200 u 2026. godini. Nekadašnje trgovine, pekarnice i ljekarne postupno su zamijenile suvenirnice i sadržaji namijenjeni turistima.
Upravo je zaustavljanje takvog trenda postalo jedno od glavnih obilježja Frankovićeva upravljanja gradom.
Ograničavanje kruzera, taksija i turističkog najma
U reportaži se navode i konkretne mjere koje je dubrovačka gradska uprava poduzela kako bi smanjila pritisak turizma. Među njima su ograničavanje broja kruzera na dva dnevno, uz minimalni boravak od osam sati, smanjenje broja taksija s oko 8000 na 700 te uvođenje obveznih rezervacija termina za dolazak turističkih autobusa.
Spominje se i uklanjanje velikog dijela uličnih prodajnih mjesta iz povijesne jezgre te stroža pravila za kratkoročni turistički najam.
Posebnu pozornost britanski list posvećuje novim pravilima za iznajmljivače, koja bi trebala stupiti na snagu 1. siječnja 2027. godine. Prema navodima u tekstu, za obnavljanje dozvole za turističko iznajmljivanje bit će potrebna i suglasnost dvije trećine susjeda.
Times ističe kako Franković smatra da Dubrovniku nisu potrebni jednodnevni posjetitelji koji u gradu provedu nekoliko sati, nego gosti koji će se dulje zadržavati i više trošiti.
Kao argument za takvu turističku politiku navodi se i povećanje prosječne dnevne potrošnje kruzerskih gostiju. Prema podacima koje iznosi gradonačelnik, ona je porasla s 24 eura 2017. godine na 87 eura danas.
Povratak mladih obitelji u povijesnu jezgru
Jedan od važnijih dijelova reportaže odnosi se na pokušaje vraćanja stanovnika u povijesnu jezgru. Times piše kako je 66 mladih obitelji dobilo gradske potpore u iznosima od 30.000 do 45.000 eura za kupnju ili obnovu nekretnina unutar zidina.
Spominju se i gradski stanovi namijenjeni dugoročnom najmu po povoljnim cijenama te prenamjena dviju povijesnih palača u osnovne škole.
Franković: Nisam spreman na kompromis
Na kraju reportaže britanski novinar otvara i pitanje Frankovićeve političke budućnosti. Spominje se mogućnost njegova četvrtog gradonačelničkog mandata, ali i potencijalni angažman na nacionalnoj političkoj sceni.
Franković pritom priznaje da je umoran od političke borbe, uspoređujući se s automobilskom gumom koja je nakon 70.000 prijeđenih kilometara već istrošena.
Na pitanje o mogućnosti preuzimanja još odgovornije političke funkcije, ističe kako bi takav posao podrazumijevao bavljenje brojnim nacionalnim i međunarodnim pitanjima.
Ipak, rečenica kojom završava reportaža možda najbolje opisuje njegov politički pristup.
„Znate u čemu je moj problem? Nisam spreman na kompromis”, poručio je Franković.
Britanski Times tako Dubrovnik predstavlja kao jedan od europskih primjera pokušaja suprotstavljanja negativnim posljedicama masovnog turizma, a njegova gradonačelnika kao čovjeka koji je zbog takve politike spreman ulaziti u sukobe s moćnim interesnim skupinama, unatoč pritiscima i prijetnjama.
