„Prema podacima iz medija, kao i prema onima koje objavljuje Državni zavod za statistiku, inflacija pomalo ubrzava, njena razina čak i nije toliko zabrinjavajuća koliko pretpostavka kako je usporavanju inflacije došao kraj i kako će ona ubuduće dobiti na zamahu“, govori Svilokos.
Napominje kako je, otkako smo ušli u eurozonu, za našu monetarnu politiku odgovorna Europska centralna banka te kako to utječe na Hrvatsku.
„Ona ne vodi politiku samo za Hrvatsku i ne uzima u obzir samo njene specifičnosti nego za cijelu europsku monetarnu uniju ili eurozonu. Ranije smo imali HNB, danas je to Europska centralna banka, ali javlja se Vlada koja u ovoj situaciji pokušava različitim mjerama, regulacijom tržišta i poreznim politikama ublažiti kretanje cijena. Europska centralna banka, dakle, za svih vodi monetarnu politiku, ali u Hrvatskoj je inflacija najveća, viša nego u ostatku EU“, govori Svilokos pa navodi svoje mišljenje zbog čega je situacija takva.
ZAŠTO JE U HRVATSKOJ NAJVEĆA INFLACIJA
„Bez provedenih istraživanja, moje mišljenje je kako se to događa jer Hrvatska ima monokulturalno gospodarstvo u kojemu sve karte ulažemo u turizam i sve je ovisno o turizmu. Oko 20 posto BDP-a dolazi iz turističkog sektora, što je znatno više od prosjeka EU. To utječe i na cijenu nekretnina, cijenu potražnje usluga i slično“, izjavio je.
Kao poseban problem navodi i pitanje cijena nekretnina zbog isključive okrenutosti turizmu.
„Zamislite mladu obitelj koja pokušava uštedjeti novac za kupnju stana, jer obično ne može dobiti kredit za toliki iznos. Oni će štedjeti, ali ono što su uštedjeli prije pet godina, danas vrijedi višestruko manje. Tako, na neki način, ‘trče’, ali nikako ne mogu sustići količinu novca koja bi im bila dostatna za kupnju nekretnine. Dovoljno je da cijena po kvadratu naraste za samo tri posto i da se nađu u problemu. Tri posto se, kada to tako kažete, ne čini puno, ali kada to stavite u okvire važećih cijena nekretnina, radi se o pozamašnom iznosu novca. Zbog toga bi priuštivo stanovanje trebalo biti jedan od prioriteta“, kazao je Svilokos.
Navodi još jednu specifičnost za Hrvatsku, u odnosu na ostale zemlje EU, a to je odljev radne snage.
„Imamo veliki nedostatak na tržištu u vidu radne snage što onda čini pritisak na rast plaća, dakle troškova koje imaju poslodavci i davatelji usluga, što dodatno potiče rast cijena“, izjavio je Svilokos.
CIJENE KAO U NAJBOGATIJIM ZEMLJAMA EU, A PLAĆE MANJE
Naravno, postavlja se pitanje i kako je moguće da su naše cijene došle na razinu onih koje imaju najbogatije zemlje EU, ili su čak i više, ali ne i plaće.
„To javlja sumnju kako je Vlada možda napravila propust u smislu bolje kontrole i regulacije sustava. Ono što je teško dokazivo, a i malo se spominje u medijima, jest kako postoji situacija u kojoj se veliki lanci dogovaraju oko zajedničkog podizanja cijena na jednaku razinu. Takvo što je apsolutno zabranjeno, ali trgovci to nikada neće priznati. No, kada vidimo kretanje cijena i popusta, meni osobno to ostavlja dojam kao da se radi o dogovorima. Što je, napominjem, zabranjeno jer tržište tako ne funkcionira. Uloga države u smislu regulacije tržišta je i ta da ima bolji nadzor i da otkriva takve zloupotrebe“, kazao je Svilokos dodavši kako svaki trgovac može odrediti cijenu koju on želi, ali ne smije raditi dogovore s drugim trgovcima.
