Rođen 16. ožujka 1930. godine u Bileći, BiH, Šehović je ostavio dubok trag u domaćoj literaturi kroz svoje brojne romane, drame i druge književne radove.
Feđa Šehović studirao je jugoslavistiku na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, gdje je diplomirao 1954. godine. Njegov radni put uključivao je različite pozicije u prosvjeti i novinarstvu, a od 1965. do 1967. godine bio je direktor Drame Hrvatskog narodnog kazališta u Splitu. Od 1972. godine preuzima vodstvo dubrovačke Naučne biblioteke, a kasnije i Dom Marina Držića (1989. – 1996.). U mirovinu odlazi 1996. godine.
Šehović je u književnosti bio prepoznatljiv po temama vezanim uz Dubrovnik, povijest i lokalnu perspektivu. Njegov opus obuhvaća dramske i prozne forme, a u svojim romanima koristio je postmodernističke postupke. U dramskoj književnosti ističu se njegove komedije poput “Kurve” (1974.) i “Katarina Druga” (1984.), dok je ciklus romana “Dubrovačka tralalalogija”, s djelima poput “Kazin” (1974.) i “Savršeno umorstvo” (1975.), humorističko-satirički prikazao grad Dubrovnik i njegove ljude.
Osamdesetih godina, Šehović privlači pozornost romanima povijesne tematike, među kojima su “Gorak okus duše” (1983.), “Oslobađanje đavola” (1987.) i “Uvod u tvrđavu” (1989.), koje je objavio pod pseudonimom Raul Mitrovich. Ovi romani, uz postmodernističke literarne tehnike, često sadrže alegorije suvremenih zbivanja i čine ga jednim od začetnika novopovijesnog romana.
Njegov povijesni roman “Svi kapetanovi brodolomi” (1992.) nagrađen je godišnjom književnom nagradom Ksaver Šandor Gjalski. Autor je i obiteljske sage “Ilijasbegovići: cronica travuniana” (2006.), koja se sastoji od više romana, među kojima su “Ilijas-beg: kapetan trebinjski” (1999.) i “Od Mostara do Haaga” (2001.).
Šehović je također autor ratnog romana “Četiri vozača u apokalipsi” (1994.) i kriminalističkog romana “Zločin u samostanu” (2005.), te je stekao veliki broj obožavatelja i priznanja za svoj književni rad.
Sjećanje na Feđu Šehovića ostat će živo kroz njegove književne radove koji su oblikovali hrvatsku literaturu i kulturnu baštinu.
