Njihovo priopćenje prenosimo u cijelosti:
“Jučerašnja tragedija u kojoj je izgubljen jedan mladi život, a za drugi se vodi bitka, osim neizmjerne tuge, prvenstveno za članove obitelji stradalih, otvara i jednostavno ali teško pitanje – jesmo li mogli napraviti više da se ovakve tragedije ne događaju?
Ne želimo nakon ove nesreće ni u koga upirati prst jer nam se čini da smo u ovom pogledu potpuno zakazali kao zajednica. Jedini koji nisu zakazali su građani koji godinama upozoravaju nadležne službe kakva nam opasnost visi iznad glava. Od Zlatnog potoka do Pelješca.
Svi smo svjesni (ili bismo trebali biti) toga da živimo na izrazito trusnom području i da trebamo djelovati u skladu s tom spoznajom, zato se moramo pitati – uzimamo li uopće pri održavanju cesta u obzir tu činjenicu? Nakon svake i ne baš obilne kiše magistrala je puna kamenih gromada, manjih ili većih, koji se kotrljaju s okolnih brda.
Kao što se svi sjećamo, na istom je tom mjestu 2017. godine stijena doletjela na obiteljsku kuću ispod magistrale, a 2019. stijena je (tada na sreću bez tragičnih posljedica) pala na automobil koji je prevozio turiste.
I tada je gradonačelnik Mato Franković izjavio da je odgovornost isključivo na Hrvatskim cestama te da Grad ne može rješavati probleme drugih (https://dnevnik.hr/vijesti/hrvatska/dubrovcani-strahuju-od-novih-odrona-stijena-sa-srdja-a-nadlezni-prebacuju-krivnju—544868.html
Prije nekoliko se dana urušila stijena poviše kupališta na Bellevueu i uništila je kupalište, rivu i kajake. Što bi se dogodilo da je ta stijena odlučila pasti koji mjesec kasnije za vrijeme sezone, strah nas je i pomisliti.
Gradski kotar Ploče iza Grada godinama upozorava Grad Dubrovnik na opasnosti od odrona s padina Srđa.
Taj se problem godinama vuče kao jedan od prioriteta za rješavanje u ovom gradskom kotaru. Zadnji takav dopis upućen je Gradu Dubrovniku u studenom prošle godine. Tražilo se da se utvrde kritične točke i poduzmu nužni koraci radi zaštite ljudskih života i da se kontaktiraju vlasnici parcela s kojih kamene gromade prijete stanovnicima Grada, kao i da se redovno angažiraju stručne tvrtke (alpinisti) koji bi označili kritične stijene i kamene gromade nakon kojih bi se pristupilo njihovu uklanjanju. Tražilo se da se, u suradnji s Hrvatskim cestama, postave veće i jače ograde koje bi mogle umanjiti ili spriječiti slične nesreće, ali i da se napokon krene s pošumljavanjem padina Srđa.
Odgovor Grada Dubrovnika kao i svih ovih godina bio je isti: „Vaš zahtjev je u postupku evaluacije.“
Zato postavljamo sljedeća pitanja:
Koliko je vremena i ljudskih života potrebno da se obavi taj postupak evaluacije i što taj postupak uopće znači?
Postoji li glavni projekt sanacije i zaštite padina Srđa te koji su radovi u zadnja dva mandata Mata Frankovića u tom kontekstu napravljeni?
Je li Grad Dubrovnik svjestan da opožarene padine Srđa treba održavati i pošumljavati i što je po tom pogledu napravljeno?
Koliko je prijava vlasnicima zemljišta na padinama Srđa Grad uputio zbog neadekvatnog održavanja svog vlasništva?
Je li Grad reagirao na sve češće građevinske radove koji se izvode na padinama Srđa, a koje, ako nisu kvalitetno izvedene, po pravilniku o jednostavnoj gradnji, također stvaraju prijetnju za odrone u budućnosti?
U konačnici – tko će preuzeti odgovornost za jučerašnju tragediju i odgovornost za to da se slične tragedije ne dogode u budućnosti?”
