Predavanje je organizirano povodom 800. obljetnice prvoga spomena dubrovačke bratovštine flagelanata (bičevalaca) koja je djelovala u crkvi Domino. Obzirom na slabu istraženost djelovanja ove za srednjovjekovni život Dubrovnika važne bratovštine tema ove večeri bit će izlaganje povijesti nastanka i djelovanja srodne kotorske bratovštine koja je u tom gradu također imala iznimno važnu ulogu. Tako će se lakše steći slika o načinu djelovanja iste dubrovačke bratovštine, ali i podsjetiti na bliskost ovih dvaju gradova i njihove duhovne i povijesnoumjetničke baštine.
*
Umjetnička baština bratovština koje su djelovale na području Kotora nije dosad bila predmetom sustavnoga istraživanja. Proučavanje te baštine otežano je nedostatkom razumijevanja povijesnih okolnosti nastanka bratovština te uloge koju su one odigrale u društvenom, političkom, vjerskom i kulturnom životu grada. Među njima se bičevalačka Bratovština sv. Križa izdvaja starinom (1298.) i ulogom u vjersko-humanitarnim aktivnostima, pa tako i osnivanjem hospitala 1372. godine. Bratovština je držala prvenstvo u kotorskim crkvenim svečanostima i procesijama, a njezina je riznica relikvijara (moćnika) bila najbogatija nakon katedralne. U umjetničku baštinu Bratovštine sv. Križa iz razdoblja kasnoga srednjeg vijeka može se uvrstiti luneta portala crkve sv. Križa s prikazom „Imago pietatis“ iz 15. stoljeća te relikvijare i druge zlatarske radove koji se danas čuvaju u katedrali sv. Tripuna u Kotoru. Crkva i sjedište Bratovštine zauzimali su važno mjesto u urbanome tkivu Kotora. Ovu se Bratovštinu stoga istražuje u njezinu društveno-povijesnom kontekstu na temelju dostupnih arhivskih vrela te rekonstruira situacija položaja i izgleda sjedišta, crkve i njezinih najvažnijih zgrada u mjeri u kojoj arhivski izvori to omogućavaju. Nadalje, analizirat će se simboli s natpisa o osnivanju hospitala i donijeti novo čitanje reljefa na luneti portala bratovštinske crkve. Predavanje se osvrće na sačuvane relikvijare (moćnike) s prijedlogom njihova razmatranja u okvirima novih spoznaja. Bit će riječi i o dvostranoj ikoni s prikazom Bogorodice s Djetetom i „Imago pietatis“ koju recentni radovi povezuju upravo s ovom Bratovštinom. Publici će biti izloženo razumijevanje ove Bratovštine kao naručitelja i njezina umjetničkoga nasljeđa, a sve to kao prilog očuvanju kulturne memorije grada Kotora s čije je povijesne karte nasljeđe Bratovštine sv. Križa danas gotovo potpuno nestalo.
*
Maja Marović, diplomski studij povijesti umjetnosti i južnoslavenskih jezika i književnosti završila u Zagrebu. Djeluje kao samostalna istraživačica u Kotoru, odnosno Tivtu. U struci je aktivna kao predsjednice Komisije za raspodjelu sredstava za projekte istraživanja i valorizacije kulturne baštine na području Tivta, kroz koju aktivno potiče istraživačke projekte i edukaciju u navedenoj oblasti. Autorica je projekta participativnog karaktera Moj muzej / Boka kotorska. Učesnica više naučno-stručnih skupova. Radila je na razvoju digitalnih platformi i alata za učenje latinskog jezika izvan Crne Gore. Od 2025. godine polaznica specijalističkog studija arhivistike, paleografije i diplomatike na Sveučilištu u Ferrari (Italija). Trenutno radi kao pomoćnica u administraciji u Gradskoj biblioteci Tivat.
Ana Marinković izvanredna je profesorica na Odsjeku za povijest umjetnosti Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu na kojemu je zaposlena od 2007. godine. Osim sudjelovanja u nastavi na matičnome fakultetu bila je suradnica na više nacionalnih i međunarodnih projekata, a jedna je od utemeljiteljica Hrvatskoga hagiografskog društva Hagiotheca. Glavna područja njezina interesa su društvena, kulturna i crkvena povijest gradova istočnojadranske obale u kasnome srednjem i ranome novom vijeku, te hagiografija i ikonografija. Niz godina surađuje i bavi se temama iz povijesti sakralne baštine Dubrovačke biskupije, a kontinuirano od 2015. na edukacijskome projektu „Otkrivanje starih dubrovačkih katedrala“ u suradnji s Gradskom (katedralnom) župom.
