Prijedlog Zakona o izmjenama Zakona o plinovodu ‘Južna interkonekcija BiH i RH’, koji je Vlada FBiH uputila u hitnu proceduru, štetan je za interese građana i Federacije BiH te otvara prostor za pogodovanje nepoznatom investitoru bez iskustva, poručuju organizacije Aarhus centar u BiH i CEE Bankwatch Network, te navode da su uputili zahtjev relevantnim institucijama da ovaj Zakon bude povučen iz hitne procedure.
Na temelju pravne i financijske analize spornog prijedloga zakona koji su izradile, organizacije ističu da se ovim zakonom omogućava netransparentna i nezakonita dodjela kapitalnog infrastrukturnog projekta, bez izrade studije izvodljivosti i provođenja tendera, na štetu javnog interesa građana i države Bosne i Hercegovine.
“Radi se o prijedlogu Zakona koji nije u skladu sa Ustavom BiH, Ustavom FBiH, pravnom stečevinom EU, kao ni zakonima BiH i FBiH, te ga je Vlada FBiH dužna povući radi zaštite javnog interesa”, izjavila je iz Aarhus Centra Nina Kreševljaković. “U ovom Zakonu ključna prava i obaveze investitora ostaju nedefinirane i prepuštene naknadnim dogovorima između Vlade FBiH i privatne kompanije, što predstavlja ozbiljan pravni i financijski rizik za FBiH”, nastavlja Kreševljaković.
“Vlada FBiH do danas nije izašla sa izračunom koliko bi ‘plinifikacija‘ FBiH mogla koštati građane niti zašto se federalna kompanija BH Gas zamjenjuje sa privatnim investitorom koji je tek nedavno osnovao kompaniju za potrebe ovog posla i nema nikakvog iskustva u radu s izgradnjom plinske infrastrukture”, kaže iz CEE Bankwatch Network Pippa Gallop.
“Jedina vidljiva ‘referenca’ ove kompanije za vođenje ovako složenog projekta je njena politička povezanost sa američkim predsjednikom Trumpom, a ne tehničko ili operativno iskustvo”, nastavlja Gallop.
“U trenutku kada svjedočimo novoj svjetskoj energetskoj krizi koja je još jednom prouzrokovana ovisnošču o fosilnim gorivima i kada Europa intenzivno ulaže u mjere kojima će se smanjiti ovisnost o fosilnom plinu, ulaganje u projekte višestrukog povećanja ovisnosti o uvoznom fosilnom gorivu, u državi koja gotovo da ne troši plin, predstavlja dugoročni rizik za energetsku i financijsku stabilnost FBiH”, kaže iz CEE Bankwatch Network Gligor Radečić.
“Beskičmenjaci koji upravljaju našom državom se ponašaju kao vazali diktatora sa zapada i prepuštaju energetski suverenitet BiH u ruke privatne kompanije koju su uspostavili Trampovi trabanti i koja je pod direktnom kontrolom dokazano nepredvidive Trampove desničarske administracije. Taj potez će dovesti Bosnu i Hercegovinu u poziciju kolonije čija će budućnost zavisiti od hirova jednog čovjeka i njegove radikalne politike. A u proteklom razdoblju smo svjedočili kako se ta politika odnosi prema svojim dugogodišnjim saveznicima”, kaže iz Aarhus centra u BiH Denis Žiško.
“Iz tog razloga zahtijevamo hitno provlačenje zakona iz procedure, donošenje odluka o energetskom sektoru na temelju realne strategije za dugoročno održiv razvoj energetskog sektora, koju tek treba donijeti, te izradu nove studije izvodljivosti za projekt Južne interkonekcije i plinifikacije FBiH, uz široku javnu raspravu i uključivanje neovisnih stručnjaka i šire javnosti”, zaključuje Žiško.
