Bivši načelnik Glavnog stožera OSRH i predsjednik SDP-ova Savjeta za obranu i nacionalnu sigurnost, umirovljeni admiral Robert Hranj gostovao je u podcastu Bobu Bob! gdje je pričao o postignutom primirju i proglašenju pobjede SAD-a i Irana, ali komentirao i situaciju u Hrvatskoj i regiji. O SAD-u i Iranu je istaknuo kako vojnički ne postoje dva pobjednika te kako se radi o političkim kvalifikacijama.
“Ako njima paše neka budu obje strane pobjednici. Najvažnije od svega je da se više ne vode borbene operacije i da se ne ubijaju ljudi i da se ne uništava infrastruktura. To je bilo grozno. Da ne ulazim u moralne ocjene ovog rata, ali svaki rat je težak s puno ljudske patnje i vidjeli smo i u ovoj situaciji i u Iranu i u Libanonu ogromne ljudske žrtve. Drago mi je da je došlo do primirja, koliko god to trajalo. Nadam se da je to ustvari znak da su obje strane spremne za ozbiljnije razgovore o miru, odnosno o prekidu neprijateljstava”, poručio je.
Hranj ističe da su Sjedinjene Američke Države dosad u sukobu pokazale tehnološku nadmoć, posebno kroz precizne napade s velikih udaljenosti. Ipak, upozorava da se rat ne može dobiti isključivo iz zraka, bez kopnenih snaga nije moguće zauzeti teritorij.
‘NATO ne bi bio isti bez SAD-a’
Govoreći o Hormuškom tjesnacu, smatra da bi sigurnost tog ključnog prolaza mogla biti osigurana jedino kopnenom invazijom kojom bi se iranske snage potisnule od obale. No pritom izražava sumnju da bi SAD ili njihovi saveznici bili spremni na takav potez, kao ni na opciju oružane pratnje tankera vojnim brodovima.
Osvrćući se na izjave Donalda Trumpa o mogućem izlasku iz NATO-a, Hranj kaže da vjeruje kako se to ipak neće dogoditi. Naglašava da bi bez SAD-a Savez izgubio ključne elemente svoje moći, nuklearni štit, stratešku logistiku, obavještajne kapacitete i sposobnost brzog raspoređivanja snaga. Na pitanje može li NATO uopće funkcionirati bez SAD-a, ostavlja otvorenu dvojbu.
Potom je komentirao i srpsku nabavku kineskih hipersoničnih raketa te je poručio da mu je drago da iz Srbije dolaze poruke kako ih nemaju namjere koristiti, no s obzirom na to da se radi o ofenzivnom oružju i da se teško obraniti od istih, postavlja se pitanje, što bi Hrvatska trebala učiniti. Objasnio je kako postoji dvoslojni pristup; nabavka sustava obrane PZO-a i odvraćanje pokazivanjem protivniku da bi napad bio bezuspješan i skup, s time da članstvo u NATO-u i EU-u dodatno osnažuje odvraćanja.
Komentirao Milanovića i Anušića
Hranj upozorava da Hrvatska, unatoč povećanim ulaganjima i modernizaciji vojske, i dalje ima određene nedostatke koje treba hitno riješiti. Kao ključne ističe potrebu za nabavom sustava protuzračne obrane, korvete te dovoljne količine streljiva. Smatra i da već ugovorene projekte, poput nabave tenkova Leopard, treba dovršiti bez obzira na kritike koje dolaze od vrhovnog zapovjednika i predsjednika Republike Zorana Milanovića. Ipak, naglašava kako je nužno preispitati prioritete i uskladiti ih s novim strateškim dokumentima koje bi trebalo ponovno izraditi.
Govoreći o odnosima unutar vojnog vrha u situacijama kada dolazi do sukoba između vrhovnog zapovjednika i ministra obrane, Hranj priznaje da se i sam više puta našao u nezavidnoj poziciji zbog proturječnih zapovijedi. Takve situacije opisuje kao vrlo zahtjevne i neugodne. Smatra da bi zakonodavni okvir trebalo dodatno precizirati kako bi se izbjeglo da se vojnici nađu u takvim dilemama, dok je njegov osobni stav bio da vojnik treba slijediti zapovijed nadređenog autoriteta.
“Predsjednik Republike je vrhovni zapovjednik oružanih snaga. Nemamo dva vrhovna zapovjednika nego samo jednog. Svakako, taj sustav bi trebalo dodatno podešavati , štimati kako bi se na najmanju moguću mjeru ili u potpunosti izbjegle takve situacije”, poručio je.

