Rusija nastoji proširiti gospodarsku suradnju s afričkim zemljama, nudeći ulaganja u energetiku, rudarstvo i industriju te mogućnost premještanja dijela proizvodnje na afrički kontinent. Ruski predsjednik Vladimir Putin izjavio je na rusko-afričkom summitu u Moskvi, održanom 28. i 29. listopada, da su ruske tvrtke zainteresirane za preseljenje pojedinih proizvodnih aktivnosti u Afriku, povezujući taj interes sa zapadnim sankcijama.
Putin je istaknuo kako ruske tvrtke raspolažu znatnim investicijskim potencijalom, ali je pozvao afričke vlade da osiguraju zaštitu ruskih ulaganja i samostalno donose odluke. Pritom nije naveo konkretne pogone, odredišne zemlje ni rokove za premještanje proizvodnje.
Na trećem rusko-afričkom summitu, nakon sastanaka 2019. i 2023. godine, sudjelovala su izaslanstva iz 48 afričkih zemalja, od kojih su 22 bile zastupljene na razini šefova država. Putin je izjavio da je ruska trgovinska razmjena s Afrikom u 2025. premašila 27 milijardi dolara, izdvojivši energetiku, rudarstvo, industriju i logistiku kao ključna područja suradnje.
Afričke zemlje traže ulaganja u proizvodnju
Putin je odgovarao na poziv burundijskog predsjednika Évaristea Ndayishimije, koji ujedno predsjeda Afričkom unijom. Ndayishimiye je poručio da afričke zemlje trebaju smanjiti ovisnost o izvozu sirovina i uvozu gotovih proizvoda te više ulagati u lokalnu proizvodnju, modernu poljoprivredu, energetiku, promet, istraživanje i tehnologiju. Putin je rekao da se ti prioriteti podudaraju s interesima Moskve.
Ruski ministar gospodarskog razvoja Maksim Rešetnikov predložio je suradnju u farmaceutskoj industriji i informacijskoj tehnologiji, dok je ministar industrije i trgovine Anton Alihanov istaknuo mogućnosti u proizvodnji vozila, izvijestio je The Moscow Times.
Ruski proizvođač aluminija Rusal potpisao je memorandum o namjeri osnivanja zajedničkog poduzeća za eksploataciju i preradu boksita u Gani, izvještava ruska državna agenciju RIA. Boksit je sirovina za proizvodnju aluminija, a sporazum predstavlja planirano ulaganje, ne potvrdu preseljenja postojeće tvornice.
Rosatom nudi plutajuće nuklearne elektrane
Ruska državna nuklearna korporacija Rosatom predložila je plutajuće nuklearne elektrane za obalne zemlje Afrike. Zamjenik direktora njezina odjela za strojarstvo Vladimir Aptekarev izjavio je da 38 od više od 50 afričkih zemalja ima dovoljno dugu obalu za smještaj takvih postrojenja.
Trenutačno u svijetu radi samo jedna plutajuća nuklearna elektrana, u ruskoj regiji Čukotki, i to od 2020. godine. Takva postrojenja koriste manje reaktore smještene na plovilima koja se mogu dovući do odredišta, zahtijevaju manje kopnene infrastrukture te omogućuju uspostavu novog izvora električne energije uz niže početne troškove.
Rosatom predlaže projekte prema modelu ugovora o otkupu električne energije (PPA), pri čemu bi se servisiranje i punjenje gorivom obavljali u Rusiji. Prema navodima tvrtke, postrojenja bi mogla raditi do 60 godina.
Glavni direktor Rosatoma Aleksej Lihačov rekao je da tvrtka vodi napredne razgovore o mogućim projektima s Egiptom, Togom, Namibijom i Tanzanijom. Za međunarodna tržišta nudi plutajuća postrojenja snage 100 megavata s reaktorima RITM-200M prilagođenima toplijim klimatskim uvjetima.
Rosatom je postigao i dogovor s Indonezijom o onome što opisuje kao prvu izvoznu isporuku električne energije na svijetu proizvedene u dvama plutajućim nuklearnim postrojenjima ukupne snage 200 megavata.
Tvrtka već gradi egipatsku nuklearnu elektranu El Dabaa, koja će biti druga nuklearna elektrana na afričkom kontinentu, nakon južnoafričke elektrane Koeberg, izgrađene sredinom 1980-ih francuskom tehnologijom. El Dabaa obuhvaća četiri energetska bloka snage 1200 megavata, s reaktorima VVER-1200 ruske konstrukcije.
Osim Rosatoma, ruski proizvođač plina Novatek ponudio je tehnologiju razvijenu za ruske projekte ukapljenog prirodnog plina.
Gospodarski interesi i vojna suradnja
Rusko širenje gospodarskih veza s Afrikom odvija se u kontekstu zapadnog pritiska zbog rata protiv Ukrajine. Summit je poslužio i za promicanje ruske vojne opreme. Državni izvoznik naoružanja Rosoboronexport najavio je predstavljanje sustava “Anti-Drone Dome” (Kupola protiv dronova), koji kombinira detekciju dronova, elektroničko ometanje, oružje i fizičke prepreke. Tvrtka tvrdi da sustav može štititi industrijska postrojenja, energetsku infrastrukturu, zgrade i transportne konvoje, no njegove mogućnosti nisu neovisno potvrđene.
U lipnju je Andrij Černjak, predstavnik ukrajinske vojne obavještajne službe (HUR), izjavio da Rusija u Africi traži pristup resursima, mogućnosti za zaobilaženje sankcija, diplomatsku potporu i ljudstvo za rat u Ukrajini, prenosi Kyiv Post.
Prema njegovim riječima, Moskva je reorganizirala dio aktivnosti nekadašnje skupine Wagner u Afrički korpus, koji djeluje uz potporu ruskog ministarstva obrane. Ruske snage pružaju potporu vladama i oružanim skupinama u Maliju, Nigeru i Burkini Faso. Černjak je također ustvrdio da Rusija preko afričkih mreža nabavlja tehnologiju za proizvodnju oružja i širi politički utjecaj obavještajnim operacijama i organizacijama koje djeluju pod civilnim pokrićem.
M. Šerić: Afrika: Nova zona ruske dominacije
