S dolaskom proljeća tržnice su se ponovno zacrvenile – mirisne, zrele i sočne, prve jagode mame svojim okusom i izgledom. Obožavamo ih u desertima, smoothiejima ili jednostavno ih pojedemo onako svježe ubrane iz vrta. No, iza oku i nepcu ugodne privlačnosti jagode skrivaju i nešto manje ugodnu istinu – one spadaju među voće s najvišim koncentracijama ostataka pesticida. I dok uživamo u njihovoj sočnosti, mnogi nisu svjesni opasnosti koje ostaci pesticida mogu donijeti ljudskom zdravlju.
Zašto su jagode toliko onečišćene?
Jagode su, nažalost, među najviše tretiranim voćem kada je riječ o kemijskim zaštitama. Prema višegodišnjim istraživanjima britanske i američke agencije za sigurnost hrane, jagode su redovito pri vrhu liste poznate kao Dirty Dozen – popisa voća i povrća koje sadrži najviše ostataka pesticida. Taj je status posljedica visoke osjetljivosti biljke na bolesti i štetnike. Jagode su sklone truleži, sivoj plijesni, napadima insekata, grinja i brojnim drugim problemima, što uzgajivače prisiljava na česte kemijske tretmane. U nekim se slučajevima jagode prskaju i do deset puta tijekom jedne sezone.
Jagoda je izrazito delikatna biljka. Bez kemijskih sredstava gotovo je nemoguće ostvariti tržišno prihvatljiv prinos, pojašnjava nam jedan agronom. Međutim, problem nastaje kada se ti pesticidi koriste u pretjerano velikim količinama bez poštivanja karence (vremena od tretiranja biljke pa do ubiranja ploda). Stoga, kemikalije, bez obzira radi li se o dopuštenim ili zabranjenim na području Europske unije ostanu na plodovima koji se izravno konzumiraju pa su time još opasniji za zdravlje.
Više o ovoj temi pročitajte na portalu Slobodne Dalmacije.
