Dok hrvatska ICT industrija nastavlja bilježiti dobre rezultate i tehnološki napreduje, digitalna transformacija ostatka gospodarstva i javnog sektora ne prati isti tempo.
Sektor ICT-ja prošle godine ostvario je osam milijardi eura prihoda, od čega je 30 posto ostvareno na izvoznim tržištima, dok u podsektoru računalnog programiranja izvoz čini više od 45 posto prihoda, priopćeno je u prostorijama Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) tijekom predstavljanja dokumenta ‘Stanje digitalizacije Hrvatske i preporuke za ubrzanje digitalne transformacije’, u kojem HUP-ICT analizira položaj zemlje prema europskim pokazateljima Digitalnog desetljeća i predlaže mjere koje bi trebale ubrzati digitalni razvoj zemlje.
Povezanost sve bolja
“Broj zaposlenih porastao je na 56 tisuća, što pokazuje da se rast sektora nastavlja i da se hrvatski IT ne predaje. U segmentu digitalizacije društva, u nekim segmentima Hrvatska je napredovala, u nekima stagnira, a u nekima je nazadovala. Kao perjanica ističe se prije svega, telekomunikacijska industrija, odnosno povezivost (connectivity), koja stoji sve bolje zahvaljujući privatnim investicijama telekom operatera”, rekao je predsjednik HUP-ICT-a Hrvoje Josip Balen.
Dodaje da je, s druge strane, digitalizacija malih i srednjih poduzeća ove godine pala u odnosu na ostatak Europe. “Javne usluge također stagniraju u Hrvatskoj, što znači da će se morati staviti puno veći naglasak na digitalne usluge dostupne građanima i poduzetnicima”, kaže.
Domaći ICT sektor dugoročno raste brže od prosjeka Europske unije, a daljnji razvoj sve više pokreću novi investicijski ciklusi, posebno u područjima kibernetičke sigurnosti, razvoja poslovnih rješenja temeljenih na AI-ju i sve složenijih digitalnih usluga. Istovremeno, rastuća kompleksnost tehnologije i nedostatak stručne radne snage dodatno povećavaju potražnju za ICT uslugama, uključujući outsourcing i specijalizirana digitalna rješenja. Ubrzana digitalizacija poslovanja, ali i kronični manjak kvalificiranih stručnjaka, stvaraju pritisak na tržište te pridonose rastu cijena ICT usluga. Upravo ta kombinacija snažne potražnje, tehnoloških promjena i ograničene dostupnosti talenata bit će jedan od ključnih čimbenika koji će oblikovati razvoj sektora u godinama koje dolaze.
Upitan hoće li AI negativno utjecati na broj zaposlenih u ICT-u, Balen je kazao: “Kada se umjetna inteligencija promatra kao rješenje, ona u pravilu najviše utječe na početničke, odnosno juniorski orijentirane pozicije i pripravništva. To se ne odnosi samo na računalne stručnjake, nego i na marketinške stručnjake, pravnike, financijske stručnjake, pa na kraju i na računalne programere. Međutim, pokazala je naša analiza da broj zaposlenih i dalje raste. Smatramo da je potrebno dodatno potaknuti mjere zapošljavanja mladih.”
Korištenje infrastrukture
Balen je kazao kako je ključno nastaviti ulagati u istraživanje, razvoj i inovacije, ubrzati razvoj širokopojasnog interneta, pomoći poduzećima u digitalizaciji i primjeni umjetne inteligencije te privući nove talente. U dokumentu je naglašeno kako nam ne trebaju samo ljudi koji znaju koristiti digitalne alate, već oni koji tehnologijom povećavaju produktivnost, razvijaju proizvode i stvaraju bolje plaćena radna mjesta.
Balen je apelirao na povratak poticajnih mjera za pripravništvo kako bi se tvrtkama olakšalo zapošljavanje i razvoj mladih stručnjaka. Siniša Đuranović, zamjenik predsjednika HUP-ICT-a, naglasio je da je RH iznad europskog prosjeka kada je riječ o pokrivenosti optičkim mrežama i 5G mrežama. Ondje gdje zaostajemo jest korištenje te infrastrukture pa Đuranović vjeruje kako po tom pitanju trebamo napraviti pomake kroz promjene regulatornog okvira i mjere države kako bi se ono povećalo.
“Na dobrom putu i mi kao HUP-ICT s Vladom pokušavamo raditi na okviru koji će potaknuti sektor da bude još jači i da se ta snaga sektora translatira na gospodarstvo, čime će ono postati konkurentnije”, zaključio je Đuranović.
