U 72 od ukupno 193 testiranja krvi stanovnika Vareša zabilježene su koncentracije olova iznad referentnih vrijednosti, prema podacima koje je objavila Fondacija Atelje za društvene promjene – ACT.
Gotovo deset mjeseci nakon što je problem dospio u javnost, iz Fondacije upozoravaju da izvori izloženosti još nisu razjašnjeni te da stanovništvu nisu osigurane sveobuhvatne i transparentne mjere zaštite.
ACT je zbog tog slučaja uputio komunikaciju posebnim mehanizmima Ujedinjenih naroda, tražeći da se od institucija Bosne i Hercegovine zatraže odgovori o dosadašnjem postupanju i planu zaštite stanovništva.
Tri kruga testiranja
Fondacija navodi da je od Doma zdravlja Vareš dobila službeni odgovor, datiran 17. rujna 2026., prema kojem su tijekom siječnja i veljače provedena tri kruga ispitivanja koncentracije olova u krvi.
U prvom krugu vrijednosti iznad referentnih zabilježene su kod 44 od 110 testiranih, odnosno 40 posto. U drugom krugu takve je nalaze imalo 19 od 49 testiranih, približno 38,8 posto, a u trećem devet od 34 testirana, odnosno oko 26,5 posto.
Iz zbirnih podataka nije moguće utvrditi jesu li pojedine osobe testirane više puta. Stoga se broj od 193 testiranja ne može poistovjetiti s brojem različitih osoba, niti 72 nalaza iznad referentnih vrijednosti nužno znače 72 različita stanovnika.
Najviša zabilježena koncentracija, prema podacima koje navodi ACT, iznosila je 295 mikrograma po litri krvi, odnosno 29,5 mikrograma po decilitru.
Za usporedbu, američki Centri za kontrolu i prevenciju bolesti koriste vrijednost od 3,5 mikrograma po decilitru za prepoznavanje djece s većom izloženošću olovu u odnosu na većinu njihovih vršnjaka. Ta vrijednost nije granica sigurne izloženosti: CDC upozorava da nije utvrđena sigurna razina olova u dječjoj krvi.
Traže odgovore o novim testiranjima
Iz ACT-a upozoravaju i na navode stanovnika, aktivista i medija o novim testiranjima za koja, kako tvrde, javnosti nisu dostupne odgovarajuće informacije o opsegu, svrsi i rezultatima.
Od institucija traže da objasne tko provodi testiranja, po čijem nalogu, prema kojim postupcima i s kojim ciljem. Smatraju da osnivanje radnih skupina ne može zamijeniti neovisna istraživanja, kontinuirani zdravstveni nadzor i uklanjanje mogućih izvora kontaminacije.
„Države ne smiju čekati konačno utvrđenje izvora kontaminacije olovom i drugim teškim metalima prije nego što počnu istinski štititi zdravlje stanovništva“, poručila je Azra Berbić, aktivistica i zamjenica direktorice Fondacije ACT.
Upozorenja iz drugih zemalja
Fondacija je objavila i usporedno istraživanje slučajeva kontaminacije olovom i drugim teškim metalima u Zambiji, Peruu, Keniji i Australiji. Njime upozorava da posljedice industrijskog onečišćenja mogu trajati desetljećima, dok stanovnici vode dugotrajne postupke za liječenje, sanaciju okoliša i utvrđivanje odgovornosti.
Među primjerima je peruanski grad La Oroya, u čijem je slučaju Međuamerički sud za ljudska prava utvrdio odgovornost države za povrede prava stanovnika povezane s industrijskim onečišćenjem.
ACT navodi i slučaj zajednice Owino Uhuru u Keniji, u kojem su sudski postupci obuhvatili odgovornost zagađivača i državnih tijela te naknadu štete i sanaciju okoliša.
Kao primjer dugotrajnosti problema izdvajaju australski Port Pirie. Prema podacima navedenima u istraživanju, tijekom 2025. godine 79,8 posto djece testirane u dobi od dvije godine imalo je koncentracije olova u krvi iznad pet mikrograma po decilitru, unatoč dugogodišnjim programima smanjenja izloženosti.
Zabrinutost i zbog vodotokova
Fondacija podsjeća da godinama upozorava na moguće rizike rudarskih aktivnosti u Varešu za Bukovicu, važnu za vodoopskrbu Kaknja, Malu rijeku, povezanu s vodoopskrbom Breze, te Vrući Potok i sliv Trstionice.
Poziva se i na tehničko izvješće o rudarskom projektu Vareš iz lipnja 2025., u kojem se, prema navodima ACT-a, ukazuje na potrebu dodatnih hidrogeoloških istraživanja, nedostatke podataka o nizvodnim utjecajima i zabilježene incidente u Vrućem Potoku.
Izvor olova u krvi stanovnika, prema upozorenjima Fondacije, još nije razjašnjen.
ACT od nadležnih zahtijeva neovisno ispitivanje mogućih izvora kontaminacije, javnu objavu rezultata, kontinuirano praćenje zraka, vode, tla i prašine te zdravstveni nadzor stanovništva. Posebno traže zaštitu djece i drugih ranjivih skupina te mjere kojima bi se spriječila daljnja izloženost.
Cijela studija dostupna je OVDJE.
